Linkovi

Vijesti

Američke savezne države u rangu svjetskih ekonomija

Sjedinjene Američke Države (SAD) su u 2018. godini proizvele dobra i usluge u iznosu od 20,5 biliona (hiljada milijardi) dolara - što ih svrstava u red ekonomskih super sila.

Poređenja radi u 2017. godini ukupan bruto društveni proizvod (BDP) čitavog svijeta iznosio je oko 80 biliona dolara.

Faktički, svaka država u sastavu SAD ostvaruje BDP, koji ih u ekonomskom smislu čini podjednako moćnom u poređenju sa svjetskim državama.

Američka država Kalifornija ostvaruje najveći bruto društveni proizvod u SAD. Sa 2,97 triliona u rangu je Velike Britanije, koja godišnje ostvaruje 2,81 biliona dolara. Međutim, za dostizanje te brojke u Britaniji je ukupno bilo angažovano 14,5 miliona radnika - 75 odsto više nego u Kaliforniji. Pojedinačno, Kalifornija je peta najveća ekonomija u svijetu.

Godišnji bruto društveni proizvod (BDP) države Teksas, koji iznosi 1,78 biliona dolara, jednak je sumi koju ostvaruje Kanada - 1,73 biliona dolara. Istovremeno, BDP države New York (1,70 triliona dolara), odgovara onom koji ostvaruje Južna Koreja (1,66 triliona dolara).

Čak i manje države u sastavu SAD su samoodržive. Wyoming, najmanja od njih, u kojoj živi 600.000 ljudi ima godišnji BDP od 41 milijarde dolara, što od svjetskih država odgovara Jordanu, koji naseljava devet miliona ljudi.

See all News Updates of the Day

Uhapšen muškarac iz BiH optužen za teroristički napad u Parizu

People pay tribute to victims outside Le Carillon restaurant

Muškarac (39) iz Bosne i Hercegovine uhapšen je u Njemačkoj pod optužbom za teroristički napad u Parizu koji je izveden 2015. godine.

Novinska agencija AFP je javila da njemačke vlasti pripremaju izručenje državljanina BiH u Belgiju.

"Belgijske vlasti izdale su evropski nalog za hapšenje protiv optuženog pod sumnjom za podršku terorističkoj organizaciji povezanoj s terorističkim napadima, uključujući i napad na koncertnu dvoranu Bataclan 13. novembra 2015. godine u Parizu", saopćio je u četvrtak, 27. juna 2019. ured njemačke policije u Drezdenu.

U petak, 13 novembra, u nekoliko koordiniranih napada, u samo dvadeset minuta, teroristi su puškama, odnosno opasani eksplozivom u restoranima i barovima, koncertnoj dvorani, te ispred stadiona, ubili 130 i ranili 350 ljudi. U novijoj povijesti ovo je najsmrtonosniji napad na Francusku. Odgovornost su preuzeli militanti ISIL-a.

Napad su izvršile tri osobe, od kojih su dvije ranije identifikovane kao državljani Francuske – Omar Ismail Mostefai (29) i Samy Amimour (28).

Vjeruje se da je najmanje devet ljudi bilo direktno uključeno u ove napade. Neki od napadača živjeli su na Zapadu, neki su od njih i rođeni kao Francuzi, odnosno Belgijanci.

Predstavnički dom SAD: 4,5 milijardi za brigu o migrantima

Stanica granične službe u Klintu u Teksasu, gde su, prema izjavama imigracionih advokata, deca imigranata držana u nehumanim uslovima.

Predstavnički dom odobrio je hitno izdvajanje 4,5 milijardi dolara pomoći, kojima će se, ako zakonski prijedlog bude usvojen i u Senatu, finansirati staranje o hiljadama migrantskih porodica i djece bez roditelja, koji se drže u prepunim pritvornim centrima na američko-meksičkoj granici.

Zakon je usvojen nekoliko dana pošto su imigracioni advokati saopštili da su otkrili stotine djece bez staratelja, u pritvornom centru američke carinske i granične službe u Klintu u Teksasu, u uslovima koji su opisani kao nehigijenski i nebezbjedni. Advokati kažu da su djeca, pa I bebe, spavali na podu bez čiste odjeće, pristojne hrane i ljekarske njege. Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi kaže da su strašni uslovi u centru primjer tvrde politike Trumpove administracije prema imigrantima.

"To je zlostavljanje djece. To je zločin kojim se ruše sve naše vrijednosti, ne samo kao Amerikanaca već kao moralnih bića. Danas su, nažalost, te vrijednosti narušene zbog promašene politike predsjednika, kojom se još pojačala stravična, potresna situacija na granici, mrlja na američkoj savjesti. Zakon kojim smo usvojili je glas protiv surovog ponašanja ove administracije prema djeci.”

​Američki Senat radi na sličnom zakonu. Predsjednik Trump u utorak je izjavio da su uslovi na granici mnogo bolji nego za vrijeme predsjednika Obame i kritikovao demokrate što nisu usvojile zakon kojim bi se rješavao problem imigracije.

"Pokušavamo da ubijedimo demokrate da pristanu da nam daju novac od humanitarne pomoći, i to je pošteno pitanje, ali veoma sam zabrinut. Stanje je mnogo bolje nego što je ikad bilo. Mnogo te male djece dolazi iz mjesta o kojima ni ne želite da znate, kako su živjeli, kako je tamo, u kakvom su siromaštvu rasli. Ali ako potpišemo takav zakon, moći ćemo da im pomognemo.”

Grupa američkih gradonačelnika ostavila je cipele i igračke ispred pritvornog centra za decu imigranata u Tornilu u Teksasu, 21. juna 2018.
Grupa američkih gradonačelnika ostavila je cipele i igračke ispred pritvornog centra za decu imigranata u Tornilu u Teksasu, 21. juna 2018.

Kontrola imigracije je prioritet za predsjednika Trumpa ali do sada nije uspio da usvoji zakon pomoću kojeg bi mogao da ostvari svoje imigracione ciljeve. Za to vrijeme, zdravstveni zvaničnici juče su saopštili da je više od 200 djece iz pritvornog centra u Klintu premješteno i prebačeno u nadležnost druge federalne agencije.

Udruženje BH novinari: Obavještajna služba da se izjasni o prisluškivanju novinara

ilustracija

Upravni odbor Udruženja BH novinari i Linija za pomoć novinarima zatražili su od Obavještano-sigurnosne agencije BiH (OSA) hitno i javno očitovanje povodom tvrdnji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika o prisluškivanju novinara deset medijskih kuća iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

Navode da je predsjedavajući Dodik na pres-konferenciji ustvrdio da OSA prati, prisluškuje i "usmjerava" novinare i medijske kuće radi "inkriminacije politički nepodobnih ljudi", i tu je tvrdnju potkrijepio protokolarnim brojem naredbe agencije OSA (broja 05/1-4-1547/19) na osnovu koje se, navodno, vrši prisluškivanje.

UO BH novinara izrazio je zabrinutost zbog tog ataka na medijske slobode u BiH i susjednim državama, kao i ugrožavanja sigurnosti novinara i zloupotrebe medija u političke i druge, zakonom zabranjene svrhe.

Ističu da su praćenje, prisluškivanje i nadziranje novinara i medija nedopustivi u demokratskim društvima - nespojivi su sa zaštitom profesionalnog integriteta novinara i medija.

Upravni odbor BH novinara zahtijeva hitnu reakciju, ne samo agencije OSA, već i Tužiteljstva BiH i Zajedničke komisije Parlamenta BiH za nadzor rada sigurnosnih agencija u BiH, kao i provođenje istrage i poduzimanje sankcija prema svima koji institucionalno ili personalno stoje iza ovog čina.

Ujedno, BH novinari i Linija za pomoć novinarima traže reagiranje nadležnih međunarodnih organizacija i institucija na najnoviji slučaj kršenje medijskih sloboda u BiH i regiji, saopćeno je iz Udruženja.

Dva američka vojnika stradala u Afganistanu

Američka vojska saopštila je da su dva njena vojnika poginula danas u Afganistanu ali nije iznijela nikakve detalje o okolnostima pod kojima su stradali, prenosi AP.

Do toga je došlo dan pošto je državni sekretar SAD Mike Pompeo bio u kratkoj posjeti Kabulu, gdje je rekao da se Washington nada mirovnom sporazumu do 1. septembra.

Nije navedeno da li je do pogibije vojnika došlo tokom ratnih dejstava, a američka vojska je saopštila da će njihov identitet biti objelodanjen tek nakon što njihove porodice budu obaviještene o tome.

Američki pokušaji da se privede kraju najduži rat u američkoj istoriji ubrzani su prošlogodišnjim imenovanjem specijalnog izaslanika Zalmaja Halilzada koji će u subotu u Kataru početi novu rundu razgovora s talibanima.

Talibani odbijaju direktne pregovore s afganistanskom vladom koju nazivaju američkom marionetom.

Hongkong: Organizatori protesta predali peticije zemljama G 20

Protesti u Hong Kongu

Organizatori protesta u Hongkongu zbog spornog nacrta zakona koji omogućava izručenje građana Kini, danas su obišli konzulate nekoliko zemalja Grupe 20 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta i zemalja u razvoju (G20) kako bi im skrenuli pažnju da o tom pitanju razgovaraju sa Pekingom na predstojećem samitu, prenosi AFP.

U bivšoj britanskoj koloniji nedjeljama traju protesti, a nasilje i policijska represija su navele lokalne vlasti da suspenduju proceduru usvajanja zakona.

Međutim, demonstranti nastavljaju proteste zahtijevajući da zakon bude u potpunosti povučen. Pored povlačenja zakona i ostavke šefice vlade Keri Lam, demonstranti traže oslobađanje osoba privedenih tokom protesta kao i istragu o policijskom nasilju.

Kada ga je 1997. godine Velika Britanija predala Kini, Hongkongu je garantovano pravo da zadrži sopstveni socijalni, pravni i politički sistem u narednih 50 godina, po formuli "jedna zemlja, dva sistema".

Međutim, vladajući kineski komunisti sve više odstupaju od tog dogovora i insistiraju na izmenama zakona, nepopularnim u Hongkongu.

Samit G 20 počinje u petak u japanskom gradu Osaki.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG