Linkovi

Vijesti

Američke savezne države u rangu svjetskih ekonomija

Sjedinjene Američke Države (SAD) su u 2018. godini proizvele dobra i usluge u iznosu od 20,5 biliona (hiljada milijardi) dolara - što ih svrstava u red ekonomskih super sila.

Poređenja radi u 2017. godini ukupan bruto društveni proizvod (BDP) čitavog svijeta iznosio je oko 80 biliona dolara.

Faktički, svaka država u sastavu SAD ostvaruje BDP, koji ih u ekonomskom smislu čini podjednako moćnom u poređenju sa svjetskim državama.

Američka država Kalifornija ostvaruje najveći bruto društveni proizvod u SAD. Sa 2,97 triliona u rangu je Velike Britanije, koja godišnje ostvaruje 2,81 biliona dolara. Međutim, za dostizanje te brojke u Britaniji je ukupno bilo angažovano 14,5 miliona radnika - 75 odsto više nego u Kaliforniji. Pojedinačno, Kalifornija je peta najveća ekonomija u svijetu.

Godišnji bruto društveni proizvod (BDP) države Teksas, koji iznosi 1,78 biliona dolara, jednak je sumi koju ostvaruje Kanada - 1,73 biliona dolara. Istovremeno, BDP države New York (1,70 triliona dolara), odgovara onom koji ostvaruje Južna Koreja (1,66 triliona dolara).

Čak i manje države u sastavu SAD su samoodržive. Wyoming, najmanja od njih, u kojoj živi 600.000 ljudi ima godišnji BDP od 41 milijarde dolara, što od svjetskih država odgovara Jordanu, koji naseljava devet miliona ljudi.

See all News Updates of the Day

Merkelova upozorava na opasnosti od laži i dezinformacija o korona virusu

Germany's Chancellor Angela Merkel, wearing a face mask, speaks on the phone as she attends a two-day face-to-face EU summit, in Brussels, Belgium October 16, 2020. Kenzo Tribouillard/Pool via REUTERS

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je na "laži i dezinformacije" u vezi pandemije COVID-19, ocjenjujući da je riječ o "neodgovornom" populizmu dok je u Njemačkoj sve više protesta zbog obaveznog nošenja zaštitnih maski, javila je agencija AFP.

"Laži i dezinformacije, zavjera i mržnja ne mijenjaju samo debatu već i borbu protiv virusa", rekla je njemačka kancelarka u obraćanju poslanicima dan nakon što je od ponedeljka najavljeno zatvaranje restorana i objekata za zabavu kako bi se zaustavio drugi talas pandemije.

Njemačka će nametnuti blokadu u trajanju od mjesec dana koja uključuje zatvaranje restorana, teretana i pozorišta kako bi pokušala smanjiti skok u slučajevima zaraženih korona virusom zbog rizika da bolnice budu preplavljene, rekla je kancelarka u srijedu, 28. oktobra.

U Njemačkoj je potvrđeno 16.774 novih slučajeva zaraze korona virusom, čime se njihov broj povećao na 481.013, pokazuju podaci Instituta 'Robert Koh' od 29. oktobra.

Troje mrtvih u u Nici. Najviši stepen pripravnosti u Francuskoj

Bazilika Notr dam u Nici u kojoj se dogodio napad

Dvije osobe su ubijene i jednoj ženi je odsječena glava kada je napadač uz povike "Alahu ekber" upao u crkvu u Nici, saopštile su francuske vlasti koje sumnjaju da je riječ o terorističkom napadu. Policija je saopštila da je nekoliko ljudi ranjeno u napadu nožem.

Francuski premijer Žan Kasteks je posle napada podigao stepen pripravnosti u zemlji na najviši nivo i poručio da će odgovor vlade biti snažan i neumoljiv.

Gradonačelnik Nice Krisijtan Estrosi objavio je na Tviteru šta se dogodilo u bazilici Notr dam i saopštio da je napadača upucala policija, ali da je živ i da je "na putu ka bolnici".

Estrosi je rekao da je jedna od žrtava i starješina crkve.

"Dosta je bilo. Vrijeme je da Francuska definitivno iskoreni islamofašizam sa svoje teritorije", rekao je gradonačelnik Nice.

Dodao je da su "žrtve ubijene na užasan način", te da se metode ne razlikuju od ubistva nastavnike istorije Samuela Patija kojem je nedavno odrubljena glava u Parizu.

Napadač koji je ubio Patija je rekao da "želi da ga kazni jer je učenicima pokazivao karikature proroka Muhameda" na času građanskog vaspitanja.

Nije poznato da li je i ovaj napad u Nici povezan sa istim crtežima, koje muslimani smatraju blasfemijom.

Mnogi francuski zvaničnici branili su pravo na prikazivanje takvih crteža, koji su se mogli vidjeti i na protestima poslije Patijevog ubistva.

To je izazvalo bijes muslimana u Francuskoj, a neki zvaničnici iz vlade su optužili francuskog predsjednika Emanuela Makrona za anti-islamsku agendu.

Direktor USAGM-a na meti kritika zbog ukidanja zakonskog principa koji novinare štiti od političkog uticaja

U objavi na internet stranici USAGM-a, istovremeno poslatoj i zaposlenima putem elektronske pošte, Pack je saopštio da koristi ovlaštenja izvršnog direktora da ukine regulativu – poznatiju kao "firewall" (zaštitni zid); (Foto: AP)

Republikanski i demokratski članovi Kongresa oštro su kritikovali Majkla Peka, izvršnog direktora američke Agencije za globalne medije (USAGM), koji je u ponedjeljak kasno uveče objavio da će staviti van snage normu, čija je svrha zaštita Glasa Amerike i drugih medija pod okriljem Agencije - čiji rad finansira američka vlada.

U objavi na internet stranici USAGM-a, istovremeno poslatoj i zaposlenima putem elektronske pošte, Pek je saopštio da koristi ovlaštenja izvršnog direktora da ukine regulativu – poznatiju kao firewall (zaštitni zid), jer, kako je ustvrdio, šteti kako interesima agencije, tako i nacionalnim interesima.

Tu regulativu usvojilo je prethodno rukovodstvo Agencije za globalne medije u junu 2020, nekoliko dana prije nego što je američki Senat potvrdio Pekovu nominaciju za izvršnog direktora USAGM-a. Svrha novousvojenog pravila bila je konsolidacija i razjašnjenje pravne zaštite, koju je Kongres donio odvojeno, uključujući i Međunarodni zakon o radiodifuziji iz 1994. godine.

Uredba Majkla Peka ne utiče na uredbu o firewall-u (zaštitnom zidu) usvojenu zakonom iz 1994.

Taj zakon i njegove kasnije izmjene osmišljeni su i usvojeni da bi zaštitili novinare od uplitanja koje bi moglo da podrije njihov kredibilitet - a istovremeno podstaknu njihovu slobodu da izvještavaju o Sjedinjenim Državama, politici koju vode, kao i sadržajima iz oblasti kulture.

Međutim, u obrazloženju napisanom na 33 stranice, kojim se regulativa stavlja van snage, Majkl Pek je okarakterisao kao neustavnu i neprimenjivu pogrešnu interpretaciju. Ukazao je da podriva programe čije emitovanje nadziru američke vlasti i istovremeno njega onemogućava da efikasno upravlja i pruži urednički nadzor nad radom agencije.

U obrazloženju odluke izvršnog direktora američke Agencije za globalne medije iznosi se tvrdnja da se USAGM razlikuje od ostalih medijskih organizacija jer, kako je ukazano, ima posebnu misiju da služi interesima Sjedinjenih Država - putem vijesti koje sponzoriše vlada - u inostranstvu.

Zbog te posebne misije, USAGM i mediji koje nadzire ne funkcionišu kao tradicionalna novinska ili medijska agencija i nikad im to nije bilo predviđeno. Njihova svrha i fokus su međunarodni odnosi i promovisanje američkih ciljeva – a ne proizvodnja i objava vijesti ili bavljenje novinarskim izražavanjem”, ukazano je u saopštenju.

Uslijedile su brze reakcije sa Kapitol hila.

Uprkos tome što su zvaničnici Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Senata, koji nadgleda rad američke Agencije za globalne medije, saopšili da potezi Majkla Peka ne podrivaju važeće zakone kojima je regulisan firewall (zaštitni zid), jer ih isključivo Kongres može mijenjati, njihovo jednostrano stavljanje van snage i dalje predstavlja rizik po kredibilitet medija pod okriljem USAGM.

"Gospodin Pek je još jednom pokazao da ga zakoni ne obavezuju”, saopštio je Eliot Engel, predsedavajući Odbora za spoljne poslove iz redova Demokratske stranke.

Engel je ukazao da će ohrabriti novinare Agencije za globalne medije da nastave, kako je ukazano, da obavljaju svoj važan posao.

I ignorišu nezakonito miješanje gospodina Peka i drugih zvaničnika administracije. Zakon je na vašoj strani”, saopštio je Engel.

Majkl Mekol, Engelov teksaški kolega iz redova republikanaca izjavio je za Glas Amerike da mu nije jasno zašto se izvršni direktor Pek protivi novinarskoj objektivnosti u Agenciji za globalne medije i mrežama koje nadzire.

Bez toga, misija i efikasnost Agencije se podriva. Srećom, potreba da emisije pod okriljem USAGM-a budu objektivne i u skladu sa najvišim profesionalnim standardima propisan je odlukom iz 1994. godine", rekao je Mekol.

Senator Kris Marfi, demokrata iz države Konetikat i član senatskog Odbora za spoljne poslove, rekao je Glasu Amerike da je svrha firewall-a (zaštitnog zida) sprječavanje političkog miješanja.

"Firewall (zaštitni zid), kao dio Međunarodnog zakona o radiodifuziji, upravo je ono što razlikuje medije čiji rad finansira američka Agencija za globalne medije - od propagande koju finansiraju države poput Rusije i Kine. Ne možemo dozvoliti da zvaničnici, koje predsjednik postavlja po političkoj liniji, utiču na novinarske sadržaje i potrebno je da se postaramo da zakon ostane na strani novinara”, rekao je Marfi.

Predsjednik Donald Trump, koji je i republikanski predsjednički kandidat na novembarskim izborima, nominovao je Majkla Peka za izvršnog direktora Agencije za globalne medije. Pek je na toj funkciji naslijedio Džona Lensinga - zvaničnika koji je funkciju preuzeo u vrijeme administracije bivšeg predsjednika Baraka Obame.

Uredba o firewall-u (zaštitnom zidu) odobrena je tokom mandata Grenta Tarnera, koji je obavljao funkciju vršioca dužnosti izvršnog direktora USAGM-a, i uz podršku prethodnog odbora Agencije koji je raspušten kada je u junu potvrđen mandat Majkla Peka.

Pošto je preuzeo mandat, Pek je smijenio Grenta Tarnera i druge visoko pozicionirane rukovodioce, od kojih je petoro (uključujući i Tarnera) podnijelo tužbu protiv njega i Agencije - između ostalog i za, kako je navedeno, sistematsko demontiranje firewall-a (zaštitnog zida).

Američka Agencija za globalne medije (USAGM) nije odgovorila Glasu Amerike na upit za komentar.

Ranije tokom mjeseca Pek je izjavio da je tužba podnijeta protiv njega bez osnova i da su sve njegove odluke, kao i odluke tima koji predvodi, ispravne i zakonite.

Agencija, čiji godišnji budžet premašuje 800 miliona dolara, nadležna je za pet medijskih mreža: Glas Amerike, Radio Slobodnu Evropu, Radio Slobodnu Aziju, Bliskoistočnu mrežu za emitovanje i Program za Kubu. Broj ljudi koji nedeljno prati radijski, televizijski i internet sadržaj iznosi oko 350 miliona.

Elez Biberaj, vršilac dužnosti direktora Glasa Amerike je u obraćanju zaposlenima putem elektronske pošte, ukazao da stavljanje van snage uredbe o firewall-u (zaštitnom zidu) znači vraćanje na stepen zaštite prije nego što je Majkl Pek stupio na funkciju.

Što neće dozvoliti zvaničnicima vlade da utiču ili izobličuju sadržaje Glasa Amerike”, ukazao je Biberaj u e mailu koji je zaposlenima poslao u utorak.

Ukazao je da nezavisnost novinara ostaje pod regulacijom Zakona o međunarodnom emitovanju iz 1994. i federalnog zakona (National Defense Authorization Act) kojim su određeni budžet, troškovi i djelovanje Sekretarijata za odbranu za 2017. godinu

U objavi kojom je obrazlagao odluku o stavljanju firewall-a van snage Majkl Pek iznio je tvrdnje da ta uredba stvara, kako je ocijenio, neodrživ sukob - imajući u vidu da se, kako navodi dalje, od medija u sastavu Agencije traži da budu u skladu sa širokim spoljnopolitičkim ciljevima Sjedinjenih Država.

Navodi se i da postoje situacije u kojima predsjednik ili njegovi predstavnici žele da priča, koja bi mogla otkrivati poverljive podatke, ne bude objavljena.

Trebalo bi da imaju jasnu sposobnost to da učine i obezbijede da takvu odluku sprovede organizacija”, naveo je Majkl Pek.

U prošlosti je bilo slučajeva u kojima je Bijela kuća vršila pritisak na Glas Amerike zbog načina izvještavanja - ukazuje Sanford Ungar, bivši direktor te medijske agencije i aktuelni direktor projekta za slobodu govora na Univerzitetu Džoržtaun.

Davanje moći predsjedniku da cenzuriše vijesti bi bila katastrofa. Nijednom predsjedniku to ne bi trebalo da bude omogućeno. Ne samo aktuelnom”, kaže Ungar za Glas Amerike.

Medijski stručnjaci i aktivisti organizacija za zaštitu prava, među kojima su Komitet reportera za slobodu medija i Komitet za zaštitu novinara upozorili su da bi tako nešto narušilo kredibilitet Glasa Amerike.

Štit koji te medije brani od političkog pritiska je propisan zakonom, a novinari koji rade u njima zaštićeni su Prvim amandmanom Ustava SAD“, izjavio je Gejb Rotman direktor za tehnologiju i slobodu medija u Komitetu reportera za slobodu medija.

Nastojanje da novinari budu kredibilan izvor vijesti milionima ljudi širom svijeta zavisi od njihove uredničke nezavisnosti od političkog miješanja - koje je nezakonito i protivustavno”, podvlači Rotman.

Organizacija čiji je Rotman predstavnik ponudila je pravnu pomoć, uključujući i novinarima Glasa Amerike kojima nisu obnovljene J-1 vize - ključni dokument i garancija za život i rad u Sjedinjenim Državama, što je postao slučaj od kada je funkciju izvršnog direktora Agencije za globalne medije preuzeo Majkl Pek.

Komitet se nalazi među 16 medijskih grupa koje su podržale pravno djelovanje zbog okolnosti koje su doprinijele narušavanje pravila o firewall-u (zaštitnom zidu) u USAGM-u.

Nikolas Kal, profesor javne diplomatije u Anenbergovoj školi za komunikaciju i novinarstvo na Univerzitetu Južne Kalifornije, izjavio je da pravilo o firewall-u predstavlja ozakonjivanje standardne prakse.

Šokiran sam Pekovim potezom”, rekao je Glasu Amerike Kal, autor knjige “Hladni rat i američka obaveštajna agencija”.

„Firewall (zaštitni zid) je presudan da bi međunarodni emiteri bili kredibilni na svjetskom tržištu“, rekao je on.

Bi-Bi-Si (BBC) i Dojče vele imaju zaštitni zid. Radio Pjongjang nema zaštitni zid. Njegovo uklanjanje u praksi ili regulative ne predstavlja iskorak ka BBC-u. Već odstupanje od tog modela i udaljavanje od vjerodostojnosti. Nijedna međunarodna televizija ne bi trebalo da se udaljava od kredibiliteta“, rekao je Nikolas Kal profesor javne diplomatije na Univerzitetu u Južnoj Kaliforniji.

Filadelfija: Policijski sat zbog nereda

Protest u Filadelfiji zbog smrti Afroamerikanca tokom policijske intervencije (Foto: REUTERS/Yuki Iwamura)

Gradonačelnik Filadelfije uveo je policijski čas kako bi se sprečili neredi na ulicama uzrokovani pogibijom Afroamerikanca Woltera Wallcea, koji je stradao tokom policijske intervencije.

Napetosti u Filadelfiji pojačane su u srijedu, a u gradu se očekuju nova okupljanja građana.

Dosadašnje dvije večeri protesta obilježili su nasilje, sukobi sa policijom, kao i provale u lokale i prodavnice.

Pogibija Voltera Valasa koga su policajci usmrtili pošto se, prema tvrdnjama nadležnih, nije povinovao pozivima da baci nož koji je držao u ruci, dogodila se u trenutku već pojačanih tenzija nekoliko dana uoči američkih predsjedničkih izbora.

Predstavnik za medije gradonačelnika Filadelfije Džima Kenija saopštio je da je grad u srijedu da zatražio pomoć Nacionalne garde usljed, kako je ukazao, trenutne situacije i pripremama za izbore". Na detaljima se, prema njegovim riječima radi, a nijedan pripadnik Nacionalne garde još nije raspoređen.

Oko pet stotina ljudi okupilo se u utorak u parku na području zapadne Filadelfije – odakle su se uputili prema obližnjoj policijskoj stanici koju su obezbjeđivali policajci u opremi za razbijanje demonstracija.

Neki od okupljenih gađali su policajce raznim predmetima – nakon čega su izbili sukobi.

Policija je saopštila da je dvoje policajaca povređeno.

Džim Keni, gradonačelnik Filadelfije iz redova Demokratske stranke, izjavio je u utorak da grad prolazi kroz teške izazove, na koje vandalizam ne bi trebalo da bude odgovor.

Na gradskim ulicama bilo je mnoštvo mirnih demonstranata. Prema prvom amandmanu, nasilje nije prihvatljiv odgovor”, poručio je gradonačelnik Keni.

Nemiri podstaknuti policijskim tretmanom Afroamerikanaca
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:13 0:00

EU kritike za BH pravosuđe: "Nedovoljno reformi za naša ulaganja"

Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH

Nakon što je Evropska komisija objavila Paket proširenja i Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu, šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik Evropske unije, ambasador Johann Sattler, predstavio je danas Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV) glavne zaključke koji se odnose na vladavinu prava, saopšteno je iz ureda EU u BiH.

"Uvažavajući dugogodišnju saradnju Evropske unije i VSTV-a, zasnovanu posebno na finansijskoj i tehničkoj pomoći EU od 2004. godine, ambasador Sattler je istakao razočarenje izostankom napretka u izvještajnom periodu, naročito u pravosuđu. “Jednostavno ne vidimo dovoljno reformi za naša ulaganja!” izjavio je ambasador Sattler.

Pozvao je članove Vijeća da se hitno pozabave trenutnom situacijom, posebno kada je riječ o vraćanju povjerenja javnosti u pravosuđe i osiguranju integriteta, nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa. Naveo je da ovi aspekti nisu dovoljno utemeljeni u bh. pravosuđu. “To se mora promijeniti,” naglasio je ambasador Sattler. Takođe je naglasio da je u Izvještaju vrlo jasno navedena hitna potreba provedbe robusnog i nezavisnog sistema provjera integriteta za sve nosioce pravosudnih funkcija. Kako bi se odgovorilo na očekivanja građana, takve provjere trebaju biti popraćene vanjskim nadzorom.

U cilju omogućavanja tih promjena, potrebno je hitno izmijeniti Zakon o VSTV-u. Svako kašnjenje u tom pogledu će samo naštetiti Bosni i Hercegovini na njenom putu ka EU. No, pored ovih zakonodavnih reformi, potrebno je da članovi Vijeća rade proaktivno i vode svojim primjerom. U tom kontekstu, ambasador Sattler je ponovio riječi g. Priebea, koji je pozvao na “promjenu u pravosudnoj kulturi”. Krajnje je vrijeme da se pokrene ova promjena, a prvi korak u tom pravcu jeste uspostava profesionalne i održive Jedinice za integritet u okviru Sekretarijata VSTV-a, na što se Vijeće i obavezalo.

Ambasador se zahvalio Vijeću za brzu reakciju na zabrinutost Centralne izborne komisije BiH i donošenje instrukcije o prioritizaciji predmeta izbornih prevara tokom predstojećeg izbornog perioda. To je primjer prepoznavanja problema, koje Vijeće treba češće pokazivati javnosti", stoji u saopštenju Evropske Unije u Bosni i Hercegovini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG