Autor Alan Furst dosad je napisao deset povijesnih špijunskih romana i moglo bi se reći da je jedan od najproduktivnijih autora tog književnog podžanra. Upravo je objavio svoj jedanaesti roman pod naslovom Balkanski špijuni, u kojem je središnji lik jedan grčki policajac koji je zadužen za razne delikatne situacija u kojima se traži visok stupanj diskrecije. On isto tako zajedno sa svojim zagrebačkim prijateljem kapetanom Markom Pavlićem organizira lanac za prebacivanje Židova iz Njemačke u Tursku.
Glavni lik romana Balkanski špijuni Costa Zannis, viši policijski dužnosnik u Solunu 1940. godine, pomaže na sve moguće načine židovske izbjeglice iz Njemačke. Kad Mussolinijeve snage napadnu Grčku, pridružuje se vojsci gdje upoznaje Marka Pavlića, koji je bio oficir za vezu u njegovoj jedinici. Prije toga Pavlić je kao policajac u Zagrebu istraživao predratne ustaške zločine. Budući da su sličnih stavova, ubrzo postaju prijatelji i saveznici. Nakon što bude ranjen u bitci, Zannis se vraća u Solun na staro policijsko mjesto. Grad je preplavljen špijunima - engleskim, turskim, bugarskim – dok svi čekaju kako će nacisti odgovoriti na grčke vojne pobjede nad Talijanima. Alan Furst kaže kako za svoje špijunske romane temeljito proučava povijesnu građu prije negoli počne pisati: "Moje su priče na neki način uvijek istinite. Prvo odaberem neku zemlju, onda dobro proučim političku povijest te zemlje, uistinu je dobro proučim i to uzme oko mjesec dana. Memoriziram stvari iz izvora kao što su enciklopedija Britannica. I jednom kad upoznam političku povijest te zemlje, vidim gdje bi se mogle kriti dobre špijunske priče. To je prilično očigledno. Potom počinjem s osmišljanjem i razradom likova. Kakvi ljudi bi se mogli zateći u nekoj određenoj situaciji i kako bi reagirali".
Radnja romana događa se između 1939. i 1941. godine, prije njemačke invazije na Grčku i Jugoslaviju. U Balkanskim špijunima, Furst daje priliku svom junaku Costi da kroz svog zagrebačkog prijatelja Marka Pavlića objasni što visoko pozicionirane policajce poput njih dvojice navodi na preuzimanje rizika koji će ih postaviti visoko na "listu za odstrel" jednog dana kad Nijemci izvrše invaziju na njihove zemlje. "Što ću učiniti, bude li okupirana moja zemlja?" – retorički se pita kapetan Pavlić i odgovara: "Ništa? Ništa ne postoji kad je u pitanju policija. Kad netko zauzme tvoju zemlju, tad mu ili pomogneš ili se boriš protiv njega. Jer oni će te progoniti; oni će zahtijevati 'pronađi ovog čovjeka, pronađi ovu kuću, ovu organizaciju'. I bez obzira da li si iz Zagreba, Budimpešte ili Soluna, ti poznaješ sredinu, tražit će tvoju pomoć. I ako ih slušaš tijekom dana, a po noći ne činiš ništa drugo…tad si uništen. Obeščašćen. Nikad više nećeš biti ono što si bio".
Ubrzo Costa i Marko budu uhvaćeni u igru mačke i miša, boreći se protiv nevidljivog neprijatelja. Osiguravaju rutu bijega iz Njemačke preko Soluna do Grčke - put koji strogo nadziru balkanski policajci, mađarski gangsteri i zlokobni Gestapo. U jednom trenutku Costa Zannis saznaje da netko fotografira predmete u lokalnoj sinagogi kako bi Nijemci mogli lakše identificirati što da opljačkaju. Autor Alan Furs objašnjava kako je počeo pisati povijesne špijunske trilere:"Negdje početkom osamdesetih bio sam kao novinar magazina Esquire u onom što je tada bio Sovjetski savez i drugim istočnoeuropskim zemljama. To me je u potpunosti izmijenilo. Nikad prije toga nisam bio u nekoj policijskoj državi. Vratio sam se kući pomalo sluđen i uzbuđen. Spreman da počnem pisati ozbiljne knjige. Prije toga pisao sam samo krimiće. Želio sam početi pisati o ljudima koji su sofisticiraniji. Htio sam pisati o politici, htio sam pisati o intelektualcima. Htio sam pisati o stranim zemljama i o tridesetim i četrdesetim godina dvadesetog stoljeća. I zbog toga sam počeo pisati špijunske romane. Iz cijelog niza tehničkih i privatnih razloga nisam želio pisati o suvremenim špijunima. Ako danas pišete špijunsku prozu, većinu vremena pišete o tehnologiji. Ako pak pišete o tridesetim i četrdesetim godinama, možete se usredotočiti na ljudska bića, njihovu interakciju".
Na kraju romana nacisti zauzimaju Grčku, međutim, Costa uspijeva prebaciti cijeli niz ljudi do slobode koji bi inače bili zarobljeni, mučeni, ubijeni ili poslani u nacističke logore smrti. Roman Balkanski špijuni Alana Fursta objavila je izdavačka kuća Random House.
