Svjetski dan AIDS-a obilježava se svakog 1. decembra širom svijeta od 1988. godine. Vremenom je postao jedan od najprepoznatljivijih svjetskih dana zdravlja, kojim se fokus svjetske javnosti nastoji usmjeriti teme vezane za AIDS, porodicu, predrasude prema oboljelim i zaraženim, njihovu i diskriminaciju…., Treću godinu zaredom globalni slogan je "Cilj je nula" - nula smrtnih slučajeva od AIDS-a, nula novih slučajeva infekcije virusom, nula slučajeva diskriminacije. Prema izvještaju UNAIDS-a iz jula 2014. godine, procjenjuje se da više od 35 miliona ljudi širom svijeta danas živi sa HIV (od toga više 3,2 miliona djece mlađe od 15 godina). Broj novoinficiranih osoba tokom 2013. godine veći je od preko 2,1 milion, dok broj osoba koje su preminule od infekcija uzrokovanih smanjenjem imuniteta iznosi 1,5 miliona.
Do sada su, u proteklih skoro 25 godina istraživanja i pokusa, medicinski istraživači uspjeli razviti čitav niz medikamenata i terapija kojima život oboljelih i zaraženih virusom HIV biva značajno produžen i u izvjesnom broju slučajeva spašen. Zbog visoke cijene tih medikamenta i procesa liječenja praktično je nemoguće obuhvatiti sve oboljele i zaražene.
Uz sva dosadašnja dostignuća u borbi protiv AIDS i širenja virusa HIV, jedno od posljednjih snažnih ohrabrenja su znanstvena istraživanja koja su rezultirala okrivanjem hemijske strukture virusa HIV čime se otvara put za eliminaciju tog virusa napadima drugim, bezopasnim virusom. Tim putem krenuli su znanstvenici i istraživači sa univerziteta Miami. Pokušavajući naći način iskorjenjivanja virusa HIV, odlučili su na jedan novi, drugačiji pristup. Na taj pristup podstakao ih je slučaj jednog pacijenta kojem je 2008. godine u Berlinu mutirani gen koštane srži transplantiran od osobe koja je bila prirodno otporna na virus HIV-a.
Direktor Instituta za AIDS univerziteta Miami Mario Stevenson ističe da istraživači tog instituta pokušavaju naći odgovarajući metod mutiranja gena u velikom obimu i dodaje:
"Premda ne možemo koristiti transplantaciju koštane srži da bi iskorijenili virus HIV-a, to nam daje uporište za novi pristup strategiji liječenja. Dosadašnjha saznanja nam omogućavaju da bolje razumijemo djelovanje virusa HIV u tijelu pacijenta koji su na toj vrsti terapije, terapije mutiranim genom, da uočavamo prepreke koje moramo savladati da bi eliminirali virus."
Gospodin Stevenson vjeruje da bi efikasan metod mogao biti ostvaren razvojem bezopasnog virusa kojim bi mutirani gen koštane srži bio direktno prenešen u virus HIV. Takvim pristupom znanstvenici se nadaju da bi početak efikasnog procesa izliječenja oboljelih od AIDS-a mogao biti dogledan.
"Kroz bazična znanstvena saznanja naših istraživača počinjemo otkrivati kakvi bi elementi tretmana trebalo da budu, kakve su prepreke i šta bi mogao biti uspješan metod" - takođe ističe gospodin Stevenson.
Ključni uvjet je da virus sa mutiranim genom koštane srži kojim će se napasti virus HIV bude apsolutno bezopasan. Dosadašnja istraživanja su vrlo obećavajuća. Trenutak kada će medicinska znanost dobiti rat protiv AIDS-a možda i nije toliko daleko.
