Najnoviji podaci istraživanja češke kompanije „Dekonta“ pokazuju da je na pojedinim dijelovima zemljišta u Banja Luci pronađeno 2.800 miligrama piralena. O razmjerama ekološke katastrofe govori podatak da je dozvoljena količina svega 0,02 miligrama, dok se na jedan miligram radi remedijacija zemljišta.
Predstavljajući novinarima najnoviji izvještaj, predstavnici Grada Banje Luke i Centra za zaštitu životne sredine istakli su da se izvještaj „Dekonte“ bitno razlikuje od prethodnog izvještaja koji je ova firma radila 2020. godine, te da postoji sumnja da je neko pokušao da lažira podatke o zagađenosti zemljišta.
U izvještaju od 2020. godine konstatovano je znatno manje zagađenje, a češka kompanija nije nadležnima dala obrazloženje, kaže Tatjana Nišić, koordinatorica u Ekološkoj inspekciji Grada Banja Luka.
Inspektorica Nišić ističe da je upravo ona nalagala monotoringe 2019. godine, kojima su utvrđenje visoke vrijednosti zagađenja, ali da je 2020. godine, uklonjena iz tima za piralen, koji je formiralo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Pojasnila je da je izvještaju iz 2020. godine bilo 5,28 miligrama po kilogramu, dok 2019. godine kada je Grad radio mjerenja na svega 12 uzoraka bilo prisutno 6.670 takvih jedinica.
„Na vrlo grub i brutalan način sam uklonjena tokom ljeta 2020. godine iz tima i samim tim bila sam spriječena da saznam šta se u tom timu dalje dešava“, rekla je Nišić novinarima u Banja Luci.
Ona kaže da su iz „Dekonte“ na pitanje Grada kako je moguće da su različiti izvještaji, rekli da ne znaju.
Ona je istakla da je u tim vraćena tek nakon promjene gradske vlasti i da su joj sad vraćene nadležnosti kao inspektoru da vodi i završava upravne postupke kao kontrolni organ.
„To podrazumijeva vođenje upravnih postupaka, dakle, inspektor koji vodi postupak, on ga i završava. Ovo je poziv da se u rješavanje ovog problema uključe sve relevantne institucije, dakle Ministarstvo unutrašnjih poslova i Tužilaštvo, a mi ćemo ispoštovati svoju obavezu i sve ono što imamo, dostavićemo Tužilaštvu“, rekla je Nišić.
Prema njenim riječima, najkritičnija je lokacija energane na kojoj je utvrđeno najveće zagađenje.
“Na toj lokaciji je uzeto 450 uzoraka 2021. godine. Od tih 450 uzoraka, jedan uzorak je 2.800”, istakla je ona.
„Ljudi iz Centra za životnu sredinu i ekološke gradske inspekcije imaju odriješene ruke da rade sve što je u njihovoj moći – da obilježe teren, da se preduzmu potrebne mjere, ali i da se podnesu krivične prijave prema Tužilaštvu protiv odgovornih lica za ovaj slučaj“, rekao je Draško Stanivuković, koji je dodao da je razgovarao sa stručnim ljudima i da ne mogu da potvrde da li je piralen došao do vode ili nije.
Profesor Mašinskog fakulteta Petar Gvero ranije je medijima rekao da samo jedna litra piralena zagadi milijardu kubika vode.
On se novinarima obratio pismom koje je na jučerašnjoj konferenciji pročitao Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu Banja Luka.
Prema mišljenju Gvere, rješavanje ovog pitanja traje neoprostivo dugo, a naglasio je da postoji vrlo jasna linija odgovornosti za cijeli haos, te da je krajnje vrijeme da se ta odgovornost potegne.
„Jedino je smisleno da se potegne sa vrha i sada je Tužilaštvo RS na potezu. Što se tiče realizovanih istraživanja ja sam protiv svega u sadašnjoj situaciji sveopšte korupcije i po horizontalni i vertikali. Dok god institucije sistema ne budu stvarno, a ne formalno radile svoj posao treba staviti moratorijum na ovakve stvare, jer se vrlo lako otmu kontrolu“, poručio je Gvero.
On, takođe, ističe da odgovornost onih koji bi trebali da stoje iza svega toga ne postoji, jer da postoji stvari bi se drugačije odvijale.
„Ovaj slučaj sa piralenom je trebao da dovede do ostavke nadležnih ministara, pa čak i pada Vlade, da se to desilo vjerovao bih da postoji neka nada za nas kao entitet“, poručio je Gvero.
Tihomir Dakić istakao je da će Centar za životnu sredinu tražiti odgovornost svih institucija koje su mogle spriječiti ekološku katastrofu, te zaštititi građane i njihovo pravo na zdravo životno okruženje.
On je postavio pitanje zašto je nadležno Ministarstvo ćutalo prilikom prodaje tog zemljišta, a potom i prilikom postupanja na prostoru „Incela“.
„Budući da se tekući upravni postupci vode od strane Gradske uprave mi očekujemo da Grad preduzmu sve moguće mjere kako bi se kontaminirana područja što prije adekvatno obilježila i da iskoristi sve zakonske ovlasti da odgovornim subjektima naloži trajno otklanjanje štete u što kraćem periodu“, istakao je Dakić.
On je pročitao i dijelove Elaborata o uticaju piralena na zdravlje ljudi i životnu sredinu, gdje je naglasio da je riječ o dugotrajnim organskim zagađujućim materijama, koje dugo opstaju u životnoj sredini i organizmima i da imaju toksična dejstva.
Vlasti u entitetu Republika Srpska bile su upoznate sa potencijalnom opasnošću, jer je još 2005. godine iz Evropske komisije stigao dokument o postojanju piralena u Banja Luci.
Dokument je u međuvremenu zagubljen što je prije dvije godine potvrdila i Srebrenka Golić, ministarka prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u Vladi RS.
"Tragamo za tom studijom, ali je nigdje nema. Obratili smo se Evropskoj komisiji da nam dostave kopiju", rekla je tada Golić.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS su rekli novinarima da će se danas oglasiti, nakon što se informišu o tome koji su podaci izneseni.
U brojnim preprodajama imovine i objekata nekadašnjeg banjalučkog giganta čini se da niko nije brinuo o opasnom piralenu - ulju koje se nekada koristilo za hlađenje trafoa i transformatora, ali je izbačeno iz upotrebe pošto je utvrđeno da je kancerogeno i opasno po zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Podsjećamo, Banjalučani su za postojanje piralena saznali u martu 2019. godine kada je u krugu bivše fabrike izbio veliki požar, nakon što su radnici jednog privatnog preduzeća sjekli dijelove transformatora, pa je došlo do curenja i zapaljenja ove opasne materije.
Osim povremenih izvještaja o razmjerama štete, građani Banja Luke već dvije godine nemaju informacije o tome kada će problem biti riješen, ko će snositi odgovornost i na koji način je ova ekološka katastrofa već uticala na zdravlje i životno okruženje građana Banja Luke.