Prokoško jezero, smješteno na planini Vranica, postalo je poprište borbe za očuvanje ove krhke podvrste.
Adnan Zimić, kustos s Prirodnjačkog odjela Zemaljskog muzeja, predvodi ovu bitku uz podršku UNDP-a u sklopu projekata „Održivost zaštićenih područja - SPA” i u saradnji s Javnim komunalnim preduzećem „Šćona” iz Fojnice, koje brine o spomeniku prirode Prokoško jezero.
Rajzerov triton ili bosanski alpski triton je podvrsta, koja nosi naučni naziv Ichthyosaura alpestris ssp. raiseri, a predstavlja jedinstveni endemični oblik koji se može pronaći isključivo na ovom uskom području.
Nestanak tritona u Prokoškom, nada u malim barama
Nedavno potvrđeno izumiranje podvrste bosanskog alpskog tritona na području Prokoškog jezera izazvalo je zabrinutost. Bosanski alpski triton je podvrsta na rubu nestanka.
„Potvrdili smo izumiranje podvrste najveće subpopulacije bosanskog alpskog tritona na području Prokoškog jezera, ali ostatak populacije preživljava u neposrednoj okolini Prokoškog, u malim i izoliranim vodenim tijelima. Uspjeli smo pronaći dvije subpopulacije na kojima možemo vršiti monitoring, u pitanju su dva mala vodena tijela, Zavol i Šestica”, kazao je Adnan Zimić.
Ove vodene površine predstavljaju posljednja utočišta za ovu rijetku vrstu, s ukupno oko odraslih jedinki pronađenih u bari Zavolu i izvorištu Šestica.
Rajzerov triton se ističe svojom specifičnošću, ne samo po odsustvu pigmentacija na trbuhu, već i po svojoj ranjivosti. Brojne prijetnje dovode ovu podvrstu do ruba izumiranja. Klimatske promjene te posebno invazivne ribe predstavljaju ozbiljne prijetnje opstanku Rajzerovog tritona.
Problem predstavlja i eutrofikacija Prokoškog jezera, proces u kojem dolazi do povećane koncentracije fosfora i azota u vodenim ekosistemima. To može dovesti do prekomjernog rasta algi i smanjenja količine kisika i kvaliteta vode.
Uprkos suočavanju s izazovima, Adnan Zimić ističe napore koje čini zajedno s timom kako bi spasili preostalu populaciju bosanskog alpskog tritona. U identificiranim ključnim lokacijama barica Zavol i izvorišta Šestica, vrši se monitoring vrste i one predstavljaju mjesta nade za obnovu populacije.
Izumiranje zbog ljudske nesavjesnosti i invazivnih vrsta riba
Poseban naglasak stavlja se na problem invazivnih vrsta riba, koje su dovedene u Prokoško jezero iz raznih razloga, uključujući i ribolov. Kalifornijska pastrmka, kao jedna od tih invazivnih vrsta, predstavlja ozbiljan problem, proždirući tritone i ozbiljno ugrožavajući njihov opstanak. Ove ribe su ubačene u Prokoško jezero radi ribolova i zabave, iako tu prirodno ne pripadaju. Oni koji su to uradili nisu uzeli u obzir da se radi o grabežljivcima koji uništavaju autohtoni živi svijet ovog krhkog ekosistema.
„Invanzivne ribe su problem broj jedan, i to ne samo što se tiče tritona, nego što se tiče svih vodozemaca i svih vodenih beskičmenjaka”, istakao je Zimić.
Adnan Zimić naglašava nužnost suzbijanja invazivnih riba kako bi se sačuvala populacija bosanskog alpskog tritona. Problem su i biljoljedne vrste jer se hrane biljkama koje ženke tritona koriste za polaganje jaja.
Konzervacija van staništa
Uz očuvanje u prirodnom staništu, provodi se i ex situ konzervacija („van prirodnog staništa”) u Zemaljskom muzeju. Adnan Zimić ističe važnost održavanja bazne populacije u zatočeništvu kako bi se spriječila potpuno izumiranje u divljini. Također, upozorava na osjetljivost bosanskog alpskog tritona na gljivicu Batrachochytrium koja već desetkuje populacije vodozemaca širom svijeta.
„Konzervacija vrste bi se trebala provoditi i na staništu i van njega. Uz to, potrebo je očuvanje staništa te restauracija staništa”, dodao je Zimić.
Zimić sa sobom na teren vodi i studente biologije sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu koji se uče praksama konzervacijske biologije i monitoringa.
Ovo proširivanje staništa njegov tim je uspio obaviti 2023. godine, uz nesebičnu pomoć JKP „Šćona“, što je implementirao UNDP. Restaurirana su staništa Zavol i Šestica te izgrađena mjesta, hibernakulumi, gdje tritoni mogu hibernirati u toku zime.
„Sada očekujemo povećanje broja jedinki u preostalim subpopulacijama. Veći volumen vode znači da više odraslih jedinki, te jaja i larvi u prostoru”, kazao je Zimić.
Iako Rajzerov triton još nije uvršten na globalnu listu ugroženih vrsta, njegova budućnost ovisi o razumijevanju, financijskoj podršci i ulaganjima u očuvanje ovog organizma.
Bosna i Hercegovina ima priliku postati lider u zaštiti ovog prelijepog vodozemca, koji ne samo da ima ekološki značaj već i potencijal da postane maskota turizma i simbol nade.
