Linkovi

Adnan Mehonić: mladi profesor iz koji oblikuje budućnost nanoelektronike


Adnan Mehonić (Foto: Adnan Mehonić)
Adnan Mehonić (Foto: Adnan Mehonić)

Adnan Mehonić, vanredni profesor na Odjelu za elektroniku i elektrotehniku University College London (UCL), ističe se kao jedan od najperspektivnijih mladih istraživača u oblasti nanoelektronike i umjetne inteligencije iz BiH.

Njegov akademski put od rodnog Sarajeva do prestižnog UCL-a svjedoči o izuzetnom talentu i posvećenosti.

Put od Sarajeva do Londona

Mehonić je svoje školovanje započeo u Sarajevu, gdje je 2009. godine diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu, i to kao dobitnik Zlatne značke za izvanredan uspjeh.

To priznanje mi je pomoglo da budem primljen na magistarski studij iz nanotehnologije na University College London-u," objašnjava Mehonić. Dobivši stipendiju britanskog istraživačkog vijeća, započeo je doktorski studij na UCL-u 2010. godine, što je bio ključni korak u njegovoj akademskoj karijeri.

Fokus Istraživanja na UCL-u

Trenutno, Mehonić vodi istraživački tim na UCL-u koji se sastoji od tri doktoranta i dva postdoktorska istraživača.

Naš zajednički rad pokriva više tema, ali smo posebno fokusirani na područje neuromorfološkog inžinjeringa," kaže Mehonić.

Njegov rad također obuhvata razvoj funkcionalnih nanomaterijala, istraživanje fizikalnih procesa unutar kompleksnih nanosistema, te dizajn novih elektronskih komponenti i algoritama za poboljšanje kompjuterskih sistema.

Neuromorfološki inžinjering

Neuromorfološki inžinjering, područje na kojem Mehonić intenzivno radi, teži razvoju umjetnih sistema koji oponašaju funkcionalnost biološkog mozga.

Ovo može biti na nivou same fizičke implementacije sistema ili algoritama na kojima se bazira određena funkcionalnost umjetnog sistema," objašnjava Mehonić. "Jedan od glavnih ciljeva je poboljšanje energetske efikasnosti umjetnih sistema, koji su trenutno znatno manje efikasni od bioloških.

Današnji računarski sistemi na kojima implementiramo umjetnu inteligenciju su hiljadama, možda i milionima puta manje efikasni od bioloških sistema, objasnio je. Posljedica toga je da bi daljnji razvoj umjetne inteligencije mogao biti usporen i neodrživ.

Uloga memristora i razvoj umjetne inteligencije

Još jedna od stvari koje Mehonić istražuje su memristori, nove elektronske komponente koje omogućuju efikasniju implementaciju bioloških funkcionalnosti u odnosu na tradicionalne tranzistore.

Memorija je ključna komponenta za algoritme umjetne inteligencije, posebno zbog ogromnog broja podesivih parametara koji zahtijevaju značajne količine memorije. Na primjer, ChatGPT i drugi veliki jezički modeli imaju preko 175 milijardi parametara, objasnio je.

Memristori mogu biti adaptivni, slično sinapsama u mozgu, i mogu se koristiti kao efikasnija memorija," kaže Mehonić. U kontekstu umjetne inteligencije, memristori predstavljaju ključnu komponentu za algoritme koji zahtijevaju ogromne količine memorije.

Mehonić vjeruje da smo tek na početku razvoja umjetne inteligencije.

Algoritmi umjetne inteligencije nisu previše korisni ako ne postoji računarska moć za njihovu implementaciju, a za to je ključan razvoj nanoelektronike i novih naprednih računarskih sistema," ističe Mehonić. On očekuje da će bolje razumijevanje principa rada ljudskog mozga inspirisati razvoj efikasnijih umjetnih sistema.

Naravno, moramo biti oprezni zbog brojnih etičkih pitanja koja zahtijevaju pažnju, ali je zanimljivo da ćemo moći implementirati funkcionalnije uređaje svuda oko nas. Potencijal za poboljšanje kvaliteta ljudskog života je velik, i nadam se da ćemo ga iskoristiti“, dodao je.

Pored akademske karijere, Mehonić je suosnivač kompanije Intrinsic, koja razvija efikasne čipove za memoriju i umjetnu inteligenciju.

Donekle neplanirano sam se našao u situaciji gdje je moj doktorski istraživački rad rezultirao sa nekoliko patenata, što je kasnije dovelo do osnivanja kompanije," kaže Mehonić. Intrinsic je usmjeren na praktičnu primjenu teorijskih istraživanja u svakodnevnom životu.

Balansiranje istraživanja i predavanja

Kao profesor, Mehonić balansira između istraživanja i predavanja. „Izražavanje i predavanje su ključni aspekti profesorskog posla," kaže Mehonić. On smatra ključnim probuditi i održati interes studenata za izabrani studijski program, bilo da se radi o širenju ljudskog znanja ili razvoju relevantnih tehnologija.

Mehonić je dvaput izabran za naučnog akademika Kraljevske akademije za tehničke nauke Velike Britanije, i to 2017. i 2022. što je značajno priznanje njegovog rada.

Ova priznanja su finansirala moje projekte, što mi je omogućilo da formiram zasebnu istraživačku grupu i bavim se istraživanjem koje zahtijeva značajna ulaganja, s obzirom da je veći dio istraživanja eksperimentalan," kaže Mehonić.

On ima i naslov 'istraživački akademik' (research fellow), a ta titula pruža podršku naučnicima čiji rad je vodeći u toj naučnoj oblasti u Velikoj Britaniji i svijetu.

Također, ima značajan broj objavljenih radova, iako naglašava da je kvalitet i uticaj istraživanja mnogo važniji od samog broja publikacija.

Poruka studentima

Za studente u BiH, Mehonić poručuje da je proaktivnost ključna.

Prilike su prisutne; ključ je u apliciranju i traženju većeg broja prilika," kaže Mehonić. On naglašava važnost korištenja dostupnih resursa za sticanje znanja i istraživanja, te napominje da nauka pruža priliku za otkrivanje novih spoznaja.

Adnan Mehonić je primjer mladog istraživača čiji rad ima potencijal da značajno doprinese razvoju nanoelektronike i umjetne inteligencije, oblikujući budućnost tehnologije i poboljšavajući svakodnevni život.

Jedna od ljepota nauke je to što je nauka proces otkrivanja; vi kao studenti imate priliku ne samo naučiti ono što već znamo, već i istražiti ono što tek trebamo otkriti.“, zaključio je za kraj dr. Adnan Mehonić.

  • 16x9 Image

    Jelena Kalinić

    Biolog, dopisnik Glasa Amerike za nauku, i dobitnica EurekaAlert (AAAS) Felowship 2020. za naučne novinare. Vodi blog Quantum of Science od 2015.

XS
SM
MD
LG