Bivše komunističke zemlje istočne Europe naslijedile su državne sustave zdravstvenog osiguranja koji su, barem u teoriji, jamčili besplatnu zdravstvenu skrb svakom građanu. No, sada, kad te istočnoeuropske zemlje prelaze iz neefikasnih socijalističkih sistema na slobodno-tržišne, medicinska skrb i dalje pati od vrlo loše kvalitete, kažu analitičari. U bivšim sovjetskim republikama, liberalizaciji zdravstvene skrbi još uvijek preostaje dug put.
Sustav zdravstvene zaštite u Ukrajini uglavnom je ostao neizmijenjen od propasti Sovjetskog saveza. U najvećem dijelu čine ga savezne, regionalne i općinske medicinske jedinice koje u potpunosti ovise o financiranju iz državnog proračuna. Svim je građanima zajamčena besplatna zdravstvena skrb, ali mnogi kažu da je zdravstveni sustav neefikasan, substandardne kvalitete, te, u velikoj mjeri, korumpiran. Jedna je građanka to slikovito ilustrirala primjerom iz vlastite obitelji: „Moja je sestra već tri dana u bolnici, primljena hitno zbog moždanog udara. No, još ju uopće nije pregledao niti jedan liječnik.“
Ukrajinski ministar zdravstva Vasil Knjažević priznaje da sistem treba radikalno reformirati: "Trenutni način financiranja, iz državnog proračuna, jednostavno nam ne daje dovoljno sredstava da možemo pružiti adekvatnu zdravstvenu skrb. On ne stvara uvjete u kojima bi medicinske ustanove mogle djelovati kao financijski samodostatni entiteti."
Ukrajinski medicinski djelatnici kažu da su frustrirani zbog neadekvatnih plaća, dugog radnog vremena i nepoštivanja njihovog rada. Olena, bolničarka, kaže: "Jedna je bolničarka zadužena za 30 pacijenata. Radim smjenu od 24 sata, a onda sam tri dana slobodna, kod kuće. Plaća mi je 740 hrivni mjesečno, plus mala nadoplata za noćni rad. U dolarima, to je oko 120 do 130 dolara mjesečno".
Ministar Knjažević kaže da bi stvaranje sustava zdravstvene skrbi temeljenog na zdravstvenom osiguranju potaklo razvitak privatnog sektora koji ne ovisi o javnom financiranju. Neki pacijenti kažu da bi bili voljni plaćati za efikasniju strukturu zdravstvene skrbi. Izazovi s kojima je sučeljen zdravstveni sustav u Ukrajini ilustrira stanje u većini bivših sovjetskih država. Zdravstveni sustav Rusije među najgorima je u industrijaliziranom svijetu. U izvješću Svjetske zdravstvene organizacije iz 2000. godine, ruski zdravstveni sustav rangiran je na 130. mjestu od ukupno 191 zemlje. U teoriji, Rusi bi trebali primati besplatnu temeljnu zdravstvenu skrb. U praksi, međutim, slažu se i pacijenti i stručnjaci, ta 'besplatna skrb' je vrlo loše kvalitete, a medicinski djelatnici uglavnom očekuju da im pacijenti plate, pa čak, kojiput, i da ih podmite. Oni lošijih primanja posebice su zakinuti u smislu dostupnosti zdravstvene skrbi. Očekivana životna dob drastično je opala u Rusiji u zadnjih 15 godina: prosječni Rus sada može očekivati da živi samo 66 godina, čitavo desetljeće manje nego u većini zapadnih zemalja.