Rusi danas izlaze na birališta glasati za novog predsjednika, iako se smatra da je pobjeda kandidata Dmitrija Medvedeva kojeg podržava Kremlj već unaprijed osigurana.
No, ovo nije njihova kampanja. Ruska predsjednička utrka u oštrom je kontrastu s napetom atmosferom primarnih predsjedničkih izbora u Americi. Za razliku od njegovih američkih kolega, Dmitri Medvedev – kandidat vladajuće Stranke ujedinjene Rusije – nije morao podnijeti svoje ideje, stil i političku povijest temeljitom ispitivanju otvorenog natjecanja, u kojem razni izborni okruzi nominiraju svog kandidata na temelju zasebnih interesa, bilo regionalnih, socijalnih, industrijskih ili financijskih. Umjesto toga, nominacija Medvedeva izvedena je privatno, a točna procedura nije poznata.
Glas o njegovoj kandidaturi stigao je u prosincu, nakon što su čelnici nekoliko stranaka, a ne samo Ujedinjene Rusije, podnijeli njegovo ime sadašnjem predsjedniku, Vladimiru Putinu. No, većina ljudi vjeruje da je Medvedeva odabrao sam predsjednik. Ovaj četrdeset-dvogodišnji kandidat nije morao ni pristati na niti jednu debatu sa svojim suparnicima. Predsjednik Putin kaže da za to nema potrebe.
Čelnik Kremlja pita zbog čega bi Medvedev trebao sudjelovati u debatama i razgovarati o problemima u zemlji, te nastavlja: “Zar nismo imali priliku reći građanima što smo učinili i što ćemo učiniti? U suštini, sve je već rečeno.” Gospodin Putin tvrdi da je kandidatima opozicije – politički nepoznatom Andreu Bogdanovu, predvodniku komunista Gennadyu Zyuganovu te populističkom spletkaru Vladimiru Žirinovskom – pružana svaka prilika da objave svoje programe.
Međutim, niti jedan od njih nije izazvao program vodećeg kandidata, a oglašavanja oporbenih stranaka jedva da se i vide. Njihove televizijske reklame su rijetke, kao i posteri i oglašavanja napolju. Najistaknutija reklama za izbore, u moru poslovnih oglasa, je serija malih plakata koji podsjećaju da je 2. ožujka Dan izbora. Drugi niz plakata u Moskvi prikazuje utjecajne Ruse, kao na primjer gradonačelnika Yurija Luzhkova, poznatog glumca Leonida Yakubovycha, ili Viktora Sadovnychya, počasnog građanina glavnog grada Rusije, jednostavno najavljujući da će oni glasati. Izgleda da je cilj oglašavanja povećati broj glasača na izborima.
Iako to Kremlj zabranjuje, politički analitičari kažu da se na velike institucije poput tvornica, bolnica i sveučilišta vrši pritisak da osiguraju 65 posto glasača, kako bi se istaknula legitimnost izbora. Ankete javnog mnijenja ukazuju da će Dmitri Medvedev lako pobijediti u prvom krugu izbora. Moskovljanin Andrei Borodin namjerava glasati za njega.
Borodin tvrdi da svatko u osnovi shvaća da će Medvedev biti Putinov nasljednik, i dodaje da je vrlo zadovoljan Putinovom politikom koju smatra politikom reda. Kaže da se s tim slaže većina ruskih građana. Ruski predsjednički izbori 2. ožujka održat će se osam mjeseci prije američkih. Do siječnja 2009. godine obje će zemlje imati nove čelnike, ali oni će do svog predsjedničkog položaja doći nakon posve različitih kampanja. No, predsjednik Putin kaže da će u interesu obje zemlje biti suradnja njihovih novih vođa.