Svijet se u mnogocemu promijenio od vremena teroristickih napada u rujnu 2001. godine, promijenilo se i mjesto Amerike u svijetu. U knjizi Great Powers, Velike sile, vojni analiticar Thomas Barnett iznosi svoj plan po kojemu bi Sjedinjene Drzave ponovno mogle zadobiti povjerenje svijeta i vratiti prijašnji ugled.
Po misljenju Thomasa Barnetta, ideja globalizacije temelji se na americkim gospodarskim i drustvenim sustavima: "Globalizacija je, smatram, model drzava, ujedinjenih, s integriranim gospodarstvima, zajednickom zastitom i sigurnoscu, mrezom za razvoj, visokim transakcijskim stopama i konacno – ono sto je najkontroverznije - kompetitivnim vjerskim okruzjem, u kojemu su ljudi slobodni mijenjati religije".
Ali Sjedinjene Drzave su, i u ekonomskom i u drustvenom smislu, izgubile kontrolu nad procesom globalizacije. Priznanje i prihvacanje te cinjenice, kaze Barnett, prvi je korak naprijed za ponovno uspostavljanje americke reputacije: "Morate znati – Amerika je, u osnovi, nemocna kad je u pitanju globalizacija. U provodjenju reda u vlastitoj kuci, tu je mocna. Ali u globalizaciji smo bez puno moci ili autoriteta. Globalizacija je postala tako velika, tako slozena, sve te aktivnosti stvaraju puno zakona i pravila, nije moguce za nas da vodimo, da budemo za sve njih odgovorni. Zato ja i kazem – globalizacija dolazi s pravilima, ali dolazi bez vladara, to treba zapamtiti i na to se naviknuti. I priznati da nemate vise kontrolu nad sistemom kao, primjerice, nad Zapadom, prije 30, 40 i vise godina".
Sjedinjene se Drzave, kaze Barnett, moraju pripremiti na to da s medjunarodnom zajednicom rade i suradjuju na jedan poptuno novi nacin. I predlaze da predsjednik Obama promijeni noviju americku tendenciju ka unilateralizmu: "Idemo u Irak i kazemo: Zelimo preobraziti Srednji istok. Zastrasujuci su to izgledi za svijet koji za dobar dio nafte ovisi o tom podrucju. Takva vrsta unilateralizma i dovela nas je u ovu tesku situaciju. To je bilo kratkovidno, jer pogledajte tko sada gradi infrastrukturu u Iraku - Turci, Iranci, Indijci, Kinezi. Nijedna od tih zemalja se nije javila za rat; nasa nas je arogancija, u objavljivanju rata i odlasku u Irak, izolirala, kad je u pitanju poslijeratna izgradnja".
Diplomacija i neki drugi oblici suradnje, kaze Barnett, mogu donekle pomoci u pronalazenju rjesenja za americki angažman i u Iraku i u Afganistanu. On takodjer predlaze da Amerika preispita svoj cilj agresivnog promicanja prijelaza na demokracije: "To nije nesto cemu bismo mi morali teziti u svakom pojedinom slucaju. Ako gledate povijesno, do demokracije dolazi u zemljama sa znacajnom srednjom klasom, ne u zemljama s brojnim mladim, muskim stanovnistvom. Demografski govoreci, u srednjim godinama, i u srednjoj klasi, nalazite svoj centar i uporiste. Ja zagovaram vecu strpljivost na tom planu. Trebamo ostati predani stvaranju i provodjenju demokracije svagdje, ali na silu – nigdje".
Da bi globalizacija bila istinski globalna,
kaze Barnett, Amerika mora stvoriti strateski savez sa rastucim silama
putem diplomatskih veza i suradnje na liniji vojska-vojska. Barnett
vjeruje da ce to pomoci, doprinjeti stvaranju onoga sto on zove
prosvijecena globalizacija: "Ono sto nam zaista
treba, to je treci stup, treca rezervna valuta, kosarica valute iz
Azije, za balansiranje eura, za balansiranje dolara, jer globalna je
ekonomija postala tako velika. Ne mozemo se pouzdati u dolar kao
jedini izvor rezervne valute. Nece Europljani biti ti koji ce, u
procesu, biti i nasi saveznici broj jedan. Nemaju oni ni dovoljno
novca ni dovoljno volje, a niti je njih dovoljno, za tako nesto.
Glavni akteri tog procesa integracije bit ce razne Kine i Indije
svijeta. Amerika mora na njih gledati kao na svoje najvaznije
strateske saveznike u buducnosti".
Rusija je takodjer, dodaje Barnett, jedna od rastucih sila koja bi u taj proces trebala biti integrirana. Ima mogucnost i zelju igrati odredjenu ulogu u Aziji i na Kavkazu, ulogu koju Putin bas nije dobro odigrao, u smislu nagle intervencije u Gruziji, ali Rusija nece biti tako mocna kao Kina i Indija, uglavnom zbog svoje demografije. Amerika se, kaze Barnett, mora ne samo prilagoditi izazovima koje pred nju postavlja brzo sirenje globalizacije nego mora biti i strpljiva s drugim zemljama. Za tradicionalna drustva, globalizacija predstavlja ogromne drustvene i duhovne izazove i Amerika, zakljucuje Barnett, mora biti spremna i voljna tim zemljama dati vremena kako bi se one mogle prilagoditi novim realnostima suvremenog svijeta.