Izvjesce koje je sastavio neovisni Stokholmski institut za medjunarodni mir pokazuje da trgovina oružjem u posljednjih pet godina bilježi rast od 21 posto. Inače, od 1999. do 2003. kupnja odnosno prodaje oružja pala je na najnižu razinu od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Najveći izvoznici su i dalje iste zemlje - kaže Paul Holtom iz Štokholmskog instituta za međunarodni mir: "Vodećih pet obskbljivaca, Sjedinjene Države, Rusija, Njemačka, Francuska i Britanija stalno su u vrhu. Poredak se ponekad malo izmjeni no Sjedinjene Države i Rusija su daleko ispred ostalih".
Prodaja ruskog oružja je u posljednjih pet godina porasla za 14 posto, ponajviše zbog povećane trgovine s Azijom, Afrikom i Južnom Amerikom. Paul Holtom smatra da je rast cijene nafte u posljednjih nekoliko godina bio jedan od faktora koji je utjecao na veću potražnju za konvencionalnim naoružanjem: "Naftom bogate zemlje Srednjeg istoka, kao i Alžir te Venezuela kupuju znatno više oružja nego prije, jer mogu financirati modernizaciju, unaprijedjenje i obnovu svojih oružanih snaga".
Paul Holtom dodaje da je teško za predvidjeti kakav ce utjecaj na trgovinu oružjem imati pad cijena nafte i globalna ekonomska kriza. Neke zemlje već smanjuju svoje narudžbe: "Na primjer Malezija je smanjila broj narudžbi helikoptera. Brazil - za kojeg smo mislili da ce postati veliki kupac oružja - sada se premišlja oko nekih svojih velikih narudžbi".
No Paul Holtom kaze da je tijekom prethodne velike ekonomske recesije, prije više od trideset godina, prodaja oružja bilježila rast. Izvjesce instituta iz Stockholma pokazuje da je u razdoblju između 2004. i 2008. narastao izvoz oružja u zemlje gdje traju sukobi, kao sto su Afganistan, Gruzija, Izrael, Pakistan i Sri Lanka.