Poslije odlaska glavne tužiteljice Carle del Ponte iz Bruxellesa za hrvatske je visoke dužnosnike nastala stanka za hitne odlaske u Unijine institucije. Zagrebu je diskretno poručeno da njegovi predstavnici nemaju što tražiti i da je stoga neprihvatljivo trošenje vremena i strpljenja pokušaj uvjeravanja svih ovdašnjih adresa u neodrživost teza Tužiteljstva o nesuradnji već u istinitost one poznate hrvatske kako je "sve učinjeno".
Dakle, sve opcije sastanaka, bilo službenih, bilo onih drugih, na temu Haaga i uz neizmijenjene uvjete ne dolaze u obzir jer se, ustvrdio je jedan Unijin diplomat, organiziraju prvenstveno radi uvjeravanja domaće javnosti u poduzetnost hrvatske strane a Hrvati nemaju ništa novoga kazati što bi opravdalo uloženo vrijeme i trud.
Carlu del Ponte primio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso čime je javnosti odaslan jasan signal da predsjednik euro-vlade misli kao i njegov povjerenik za proširenje. Podsjećanja radi, cijela galama oko Haaga dignuta je nakon javnog istupa povjerenika za proširenje Olli Rehna i njegove već toliko puta citirane konstatacije "da Komisija predlaže otvaranje pregovora temeljem današnjih podataka, ona to zasigurno ne bi preporučila". Rehn je prvi otkucao i vijest da je hrvatska Vlada pokušavala pregovarati s odbjeglim generalom. Nakon Rehna slične su, pa čak i malo oštrije, ocjene iznijeli gotovo svi službeni predstavnici Unije, uključujući i predsjedavajući Luxembourg.
"Hrvatska se od 17. prosinca, dana kada je određen uvjetovani datum početka pregovora, u rješavanju slučaja Gotovina nije pomaknula ni nazad ni naprijed", suho je konstatirao ministar vanjskih poslova Velikog vojvodstva Jean Asselborn. Sugovornik, inače dužnosnik u europskoj Komisiji, podsjeća da je sve ono što je kazao Olli Rehn ranije rečeno predstavnicima Hrvatske, ali iza zatvorenih vrata i u diskreciji.
Ukoliko Zagreb učini ono što glavna tužiteljica, kako je u četvrtak izjavila, "uskoro očekuje" jer je to "premijer obećao", Unija neće uopće otvarati pitanje zašto do toga nije došlo ranije, njoj je bitno ispunjavanje jedne međunarodne obaveze koja se ovdje gleda kao svojevrstan test snage pravne države, ujedno i ohrabrenje ostalim državama regije da se suradnja s kaznenim sudom, ako ne ništa drugo, isplati. Isto će postupiti i NATO – savez.