U Bruxellesu, za Hrvatsku i dobra i loša vijest. Dobra je da je hrvatskoj strani službeno uručen i obrazložen tekst pregovaračkog okvira. Ministrica europskih integracija Kolinda Grabar – Kitarović upozorila je na dva nova elementa Komisijine pregovaračke platforme za Hrvatsku i ostale kandidatske zemlje.
Prva je novost suspenzivna klauzula: Komisija može prekinuti pregovore u slučaju dugotrajnog i ozbiljnog kršenja osnovnih prava i sloboda, dakle teške povrede Unijinih temeljnih zakona. Prije ovog koraka – ministrica sumnja da je takav scenarij moguć za Hrvatsku – EU upozorava zemlju u prekršaju nastojeći iznaći rješenje povoljnije do suspenzije.
Drugi je značajno nov element postavljanje kriterija za otvaranje i potkm privremeno zatvaranje svakog od 35 pregovaračkih poglavlja. U praksi ovo znači da se u nova poglavlja ulazi tek kada se Komisija (a ona pregovara u ime Unijinih članica) uvjeri da su provedene ranije preuzete obaveze. Insistiranje na djelima umjesto na riječima izravan je rezultat loših iskustava s nekadašnjim i preostalim kandidatima koji su svoje pregovaračke etape završavali počesto golim davanjem obećanja. Strategija je skrojena primarno za Tursku – računa se da Hrvatskoj može koristiti radi uznapredovalih reformi koje će ova, uvjetno rečeno, strogoća samo dodatno poticati.
Komisija i Hrvatska imaju jednako mišljenje koja pregovaračka poglavlja prva otvoriti. Krenulo bi se s lakšima, recimo obrazovanjem, zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom ili istraživanjem. Razmišlja se također o paralelnom otvaranju jednog do dva teška poglavlja, poput bilo kojeg od dva poljoprivredna.
Lošija vijest dana jeste da je nepotpuni Haag sve naglašenija prepreka hrvatskoj strani. Bez konkretnih pomaka neće biti početka pregovora 17. ožujka, tako da izjava ministra vanjskih poslova u ostavci Miomira Žužula kako je Hrvatska učinila sve, a hrvatske tajne službe nemaju potvrde da je odbjegli general na domaćem tlu, neuvjerljiva – pogotovo u svjetlu izjava osobe čije će mišljenje Unijine članice najviše uvažavati, glavne tužiteljice i sarajevski apel Carle del Ponte Uniji da pregovore s Hrvatskom otvori tek kada je bjegunac iza scheveningenskih rešetaka.