Godine 1852, po prvi je puta jedan američki roman postao međunarodni bestseller: u Engleskoj je bilo prodano milijun primjeraka "Čiča Tomine kolibe", a u samim Sjedinjenim Državama 300 tisuća, više nego Biblije. No, priča o pravom Čiča Tomi danas nas vodi u Kanadu.
Harriet Beecher Stowe, žena čija je obitelj u Connecticutu bila poznata po više generacija propovjednika, toliko je bila zaprepaštena mogućnošću da ljudi drže druge ljude u ropstvu da je napisala knjigu o životu jednog odbjeglog roba, želeći svim robovima takav sretniji ishod života. Njezin roman "Čiča Tomina koliba" temeljio se, međutim, velikim dijelom na stvarnoj autobiografiji, naslovljenoj "Život Josiaha Hensona, bivšeg roba". Josiah Henson je bio svećenik Afričke metodističke episkopalne crkve, koji je, sa ženom i četvero djece, pobjegao iz ropstva 1830. godine i proveo šest tjedana putujući ka slobodi, u Kanadu. U šumarku crnih oraha, Henson je osnovao naselje koje je nazvao Dawn – Zora -, utočište za odbjegle robove.
Na svom vrhuncu, naselje Dawn je bilo dom 500 crnačkih obitelji, koje su od robova postale slobodnjacima. Henson je isto tako pomogao u osnivanju Britansko-američkog instituta, prve zanatske škole na sjevernoameričkom kontinentu, koja je uključivala i tvornicu za izradu užadi, radionicu za izradu opeka, pilanu, mlin za žito, te kovačnicu. S obzirom da je najveći broj oslobođenih crnaca znao samo ubirati duhan i pamuk, Henson ih je želio naučiti čitav niz drugih zanata i vještina važnih za život na farmama.
Josiah Henson je, po mišljenju mnogih, bio najvažniji odbjegli rob svog vremena: njegova životna priča – bilo iz autobiografije, objavljene 1849. godine, ili, onako kako ju je ispričala Harriet Beecher Stowe u "Čiča Tominoj kolibi" – mnogima u svijetu je otvorila oči za tragediju ropstva. Dok je prvih 41 godinu života proživio u ropstvu, više od 40 kasnijih posvetio je oslobađanju drugih. U tu je svrhu održao stotine predavanja i propovijedi u Kanadi i Sjedinjenim Državama, te putovao u Europu tri puta. Kao jedan od organizatora takozvane 'podzemne željeznice', kojom su crnci iz Sjedinjenih Država bježali u Kanadu, sam se 118 puta vraćao natrag u robovlasničke američke savezne države kako bi dovodio skupine bjegunaca do naselja Dawn.
Danas, u posjet ovom povijesnom mjestu, koje se nalazi u kanadskoj pokrajini Ontario, oko sat i pol vožnje udaljeno od Detroita, dolaze ne samo brojni turisti, nego i rodoslovci, koji tragaju za korijenima potomaka obitelji koje su našle sklonište u naselju Dawn. Od negdašnjeg naselja koje je zauzimalo pet šumovitih jutara ostalo je tek malo: oraha više uopće nema, a od zgrada tu su tek crkva i kuća koja je pripadala Josiahu Hensonu … istinita čiča Tomina koliba.
