Ujedinjeni narodi objavili su izvještaj o nekim od glavnih opasnosti i prijetnji na međunarodnoj sceni. Andre de Nesnera pripremio je prilog o dva glavna pitanja iz tog dokumenta – korištenju sile i terorizmu.
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan imenovao je šesnaest bivših diplomata i svjetskih čelnika za članove panela, koji se bavio najvažnijim sigurnosnim pitanjima na globalnom planu. Jedan od autora izvještaja, u kojem se govori o nuklearnoj proliferaciji, kolektivnoj sigurnosti, terorizmu i reformi svjetske organizacije, bivši je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Brent Scowcroft. Kako kaže, u izvještaju se govori o problemima koji nisu postojali kada su Ujedinjeni narodi osnovani prije 60 godina.
Brent Scowcroft: 1945. brinuli su nas samo sukobi među državama. Sada su tu interni sukobi, terorizam, problemi koji nemaju veze s državama. 1945. Ujedinjeni su narodi osnovani na temelju suverene neovisnosti svojih članica. Dapače, jasno je rečeno da se svjetska organizacije ne može uplitati u unutarnje poslove svojih članica. Otada smo recimo usvojili konvenciju o genocidu i niz drugih stvari u kojima se kaže da Ujedinjeni narod moraju intervenirati ukoliko neka država ozbiljno zanemari svoju odgovornost prema svojim građanima.
Jedno od glavnih pitanja kojim se izvještaj bavi jest – u kojim okolnostima se može upotrijebiti sila bez odobrenja Vijeća sigurnosti? To se pitanje nametnulo u ožujku 2003, kada su Sjedinjene Države odlučile napasti Irak bez podrške UN-a. Glavni tajnik Annan opisao je taj rat kao "nezakonit". Panel se složio da ne treba mijenjati Član 51 Povelje Ujedinjenih naroda, u kojem se dozvoljava uporaba sile zemljama koje su napadnute. Uz to, u izvještaju se kaže da neka zemlja "može pribjeći vojnoj sili ako je izložena neposrednoj prijetnji napada."
Bivši australski ministar obrane Gareth Evans, jedan od autora ovog izvještaju, kaže da je pojam samoobrane strogo ograničen: "Zaključili smo da Član 51 ne dozvoljava unilateralne akcije, kao odgovor na prijetnje koje mogu biti realne, ali nisu neposredne. Uzmimo kao primjer prijetnju koju predstavlja zemlja koja je potencijalno neprijateljski raspoložena, a razvija nuklearno oružje. Neki mogu misliti da bi njene nuklearne kapacitete trebalo eliminirati što prije. Ipak, to pitanje treba prvo doći pred Vijeće sigurnosti i dobiti međunarodnu podršku. To nije prava samoobrana. Kada bismo to smatrali samoobranom, to bi dovelo do anarhije."
U dokumentu se također govori o terorizmu. Ujedinjeni narodi već desetljećima pokušavaju definirati terorizam. Novi izvještaj kaže da "neslaganje oko definicije potkopava moralni stav protiv terorizma i ugrožava imidž Ujedinjenih naroda." Prema riječima Garetha Evansa, članovi panela složili su se da ništa ne opravdava napade na civile: "Teroristički napadi predstavljaju nasilje počinjeno nad civilima i drugim ne-borcima, uglavnom s političkim motivima. Ukoliko se međunarodna zajednica uspije složiti o tome, tada možemo dovršiti dugogodišnju debatu o borcima za slobodu, argumentima o državnom terorizmu i o tome jesu li napadi na vojno osoblje također teroristički napadi."
Izvještaj je predan članicama Ujedinjenih naroda, koje će, kako se vjeruje, o njemu raspravljati na sljedećeg rujna u New Yorku, kada će svjetska organizacija proslaviti 60-tu obljetnicu postojanja.
