'Osovina zla' na vrhu je prioriteta predsjednika Busha u njegovom drugom mandatu, piše najtiražniji američki list, "USA Today". Pri vrhu njegovih vanjskopolitičkih zadataka još se nalazi oživljeni srednjoistočni mirovni proces, jednako kao i nastavak nastojanja da se poprave europski savezi, okrnjeni invazijom na Irak.
Osiguranje dobrog i pravog puta za Irak, najveći je američki vanjskopolitički prioritet, citira "USA Today" riječi Maxa Boota, konzervativnog stručnjaka za nacionalnu sigurnost u Savjetu za vanjsku politiku. Iran i Sjeverna Koreja, druge dvije zemlje slavne 'osovine zla', gotovo su jednako značajne kao i Irak. Predsjednik će morati odlučiti u kolikoj mjeri će na te zemlje vršiti diplomatski pritisak, koliko će surađivati s europskim naporima na ograničavanju nuklearnih prijetnji, te, na koncu, koliko će slušati 'jastrebove' u vlastitoj vladi koji bi mogli zagovarati ograničene zračne udare na iranske nuklearne objekte.
No, dodaje ovaj list, vrijedi držati na umu da se prioriteti mogu promijeniti preko noći. Sjetimo se samo kako je drugačije izgledao svijet – a i američka perspektiva – prije terorističkih napada u rujnu 2001. Jedan jedini čin terorizma, jedna ogromna financijska kriza, jedan atentat – sve to može u potpunosti preokrenuti rang-listu vanjskopolitičkih prioriteta Georgea Busha, kaže list "USA Today".
"Washington Post" piše da dužnosnici američke administracije pripremaju dugoročne planove za neograničen pritvor osumnjičenih terorista koje vlada ne želi pustiti na slobodu, ili ne želi predati američkim sudovima ili drugim zemljama. Pentagon i Središnja obavještajna agencija, CIA, zatražili su od Bijele kuće da odluči kako će trajno biti riješeno pitanje potencijalno doživotnih pritvorenika, uključujući i stotine ljudi koje drže zatvorenima bilo vojska ili CIA, a za koje vlada nema dovoljno dokaza da bi povela redovni sudski postupak.
Upravo zatvorenike CIA-je vlada smatra najtežim problemom što se pritvora tiče. Još od rujna 2001. godine, CIA pokušava osigurati sigurne lokacije u inozemstvu gdje bi mogla pritvoriti i preslušavati zarobljenike bez opasnosti da budu otkriveni i da im se ne mora pružiti pristup pravnim procedurama, piše washingtonski dnevnik.
