Linkovi

2004. u den Haagu - 'godina punog pogona' (31/12/04) - 2004-12-30


Haaški tribunal za ratne zločine iza sebe ima jednu značajnu i radno intenzivnu godinu. Lada Stipić Niseteo daje kratak rezime 2004.

Lada Stipić Niseteo: U ovoj su godini nerijekto u punom pogonu bile sve tri haaške sudnice. Najveća, sudnica jedan, bila je u centru pažnje s procesom Slobodanu Miloševiću, koji je bio prekidanim čestim napadima bolesti. Koincidencija je valjda da se svaki veći problem stvarao nakon nekog od jačih svjedoka optužbe. Svjedočenje Milana Babića, nekadašnjeg lidera "krajine" i pokajnika, zadovoljilo je sva očekivanja optužnice i naravno razboljelo Miloševića. Kasnije se otkrilo da je Slobodan Milošević eksperimentirao s nepropisanim mu lijekovima, te je tražio isključivo ruske, grčke ili srpske liječnike. Babić je obrazlagao načine na koji je Milošević povlačio konce. Hrvatska se strana pak najviše bavila transferom u Haag optuženih Čermaka i Markača i brzinskog slanja i povratka u Hrvatsku Mirka Norca te organizacijom slanja skupine Jadranka Prlića. Hrvatska je također grizla nokte očekujući što će kazati glavna tužiteljica.

Ivica Puljić: U ovoj je godini najozbiljnije otvoren proces zaokruživanja rada Tribunala?

Lada Stipić Niseteo: Takozvana izlazna strategija predstavljena je i prihvaćena od osnivača Tribunala, Vijeća sigurnosti - mada je već pri kraju godine u nizu izjava dato do znanja da od pridržavanja rokova nema ništa ukoliko se glavni optuženi i ujedno najtvrđi bjegunci ne privedu pred suce. U ovoj su godini završene sve otpužnice i trenutno je do šest optužnica protiv maksimalno 12 osoba na potvrdi kod sudaca. Njihovo objavljivanje očekujemo u siječnju. Do kraja 2008. godine Tribunal bi završio suđenja, a dvije godine kasnije priveo kraju žalbene postupke. Ivica Puljić: Koje su optužnice objavljene u 2004. godini?

Lada Stipić Niseteo: Od 12 optuženika desetorica su Hrvati, bilo iz Hrvatske bilo iz BiH. Na proljeće je objavljena optužnica protiv generala Markača i Čermaka, dvojac je nakon jako duge procedure u kojoj se za privremeno oslobađanjem - mimo svih uzusa - zalagalo Tužiteljstvo, a suci se tome protivili, konačno vraćen u Zagreb. Šestorica bosanskih Hrvata optuženi su u dokumentu "Prlić i ostali", za zlodjela nad Muslimanima. Mirko Norac je svoju haašku otpužnicu dobio u svibnju, s tim da sada traje procedura kojom bi se objedinjena optužnica protiv Ademija i Norca predala hrvatskom pravosuđu. U listopadu je uklonjen pečat s devet godina stare otpužnice protiv Miroslava Brale, a optuženi su još Goran Hadžić, lider Srba u istočnoj Slavoniji. Kosovar Beqe Beqaj optužen je ne za ratne zločine već zbog nepoštivanja suda, za zastrašivanje svjedoka.

Ivica Puljić: Kakve su bile presude tokom ove godine?

Lada Stipić Niseteo: Izrečeno je 11 presuda, sedam prvostupanjskih i jedna pravomoćna. Generel vojske bosanskih Srba Krstić dobio je 35 godina zatvora za suučesništvo u genocidu nad Srebreničanima. Radoslavu Brđaninu pripala je kazana od 32 godine, Ranku Česiću 18, Darku Mrđi 17, Mitru Vasiljeviću 15, Miroslavu Deronjiću deset i Miodragu Jokiću - za opsadu Dubrovnika - sedam godina. Pokajnik Milan Babić je prihvatio optužnicu, osjetno reduciranu po nagodbi s Tužiteljstvom i potom olakšanu kooperativnošću s istražiteljima i svjedočenjem, što je rezultiralo s 13 godina zatvora. Tihomir Blaškić je svoj maratonski procec završio preinačenom kaznom od devet godina. Prvotna kazna od 45 godina za Blaškića "pala" je pred novim dokazima, uspješno skrivanim za Tuđmanovih vremena. Osim Blaškića, kaznu je odslužio i Mario Čerkez. Ahmićka je tragična epizoda dobila svog najodgovornijeg aktera - Dariju Kordiću potvrđena je kazna od 25 godina zatvora. Haaška statistika nadalje pokazuje da su svoje odležali, uz onu trećinu skraćenja za dobro ponašanje i za kooperativnost, Simo Zarić i Anto Furundžija.

Ivica Puljić: Gdje osuđeni služe kaznu?

Lada Stipić Niseteo: Tokom godine bilo je vijesti o rođendanskoj proslavi Biljane Plavšić uz tortu, u švedskom zatvoru. Osuđeni Mitar Vasiljević je premješten u austrijski, Radislav Krstić u britanski, a Dragan Obrenović u norveški zatvor, dok je u Španjolsku na odsluženje poslan Darko Mrđa.

Ivica Puljić: Ne možemo završiti ovu rekapitulaciju bez slučaja Gotovina...

Lada Stipić Niseteo: Ne, zaista ne možemo. Glavna tužiteljica uvijek je isticala da ovisi o dobroj volji međunarodne zajednice, dakle obavještajnih službi, vojske, vlada. Najbolji je uvid u načine prikupljanja podataka Carla del Ponte dala tumačeći na posebnoj konferenciji za tisak kako je organima vlasti u Srbiji pobjegao Goran Hadžić. Hadžiću je dojavljeno da je potpisan nalog za uhićenje te se on na vrijeme izgubio. Tužiteljica je imala sve podatke o njegovu bijegu, satnicu i snimke. Potom je sličan set informacija koristila da bi pritjerala uz zid vlasti u Beogradu u slučaju Beara. Beara je potom predat Tribunalu. Koristeći informacije iz različitih izvora tužiteljica je na njima temeljila svoju ocjenu o manjkavoj suradnji Hrvatske. Bjegunac Gotovina prema njezinim izvorima (a ovo je isto danas, da podsjetim, kazao i zapovjednik europskih mirovnih snaga u BiH) skriva se između Hrvatske i Bosne. U ovakav je scenarij uvjerena i druga Gotivinina domovina, Francuska, tvrde neslužbeni izvori. Tužiteljstvo više problema ima s Karadžićem i Mladićem ali i velikim brojem optuženika iz RS i SCG koji nikako ne nalaze put do Haaga.

XS
SM
MD
LG