U protekloj godini, teroristi su izveli veliki napad u Madridu, u okojem je ubijeno preko 200 ljudi. Ipak, analitičari kažu da je tijekom godine ostvaren i određeni napredak u ratu protiv terorizma.
Najtraženiji čovjek na svijetu, vođa al-Qaide Osama bin Laden i dalje je na slobodi. Vjeruje se da se skriva u planinskom području uz granicu između Pakistana i Afganistana. Pakistanski predsjednik Perwez Musharraf je nedavno za CNN govorio o bin Ladenu. "Ne znamo gdje se nalazi. Mogao bi biti bilo gdje. Međutim, siguran sam da je živ".
Hvatanje Osame bin Ladena predstavljalo bi prekretnicu u ratu protiv terorizma. Bez događaja takvih razmjera, mediji teško razaznaju napredak u globalnom ratu protiv terorizma, jer je glavna mjera uspjeha činjenica da nema novog napada. Tri godine nakon napada na New York i Washington, Sjedinjene Države prošle su 2004. bez većeg incidenta vezanog uz sigurnost, unatoč predsjedničkim izborima.
Najavljujući svoju ostavku u studenome, ministar domovinske sigurnosti Tom Ridge bio je oprezno optimističan."Ukoliko povećate mjere sigurnosti i opreza, to će pomoći u odvraćanju terorističkih napada. Mogu li vam danas reći koliko smo točno napada spriječili? Ne mogu, ali sam siguran da smo spriječili sve potencijalne napade".
Stručnjak za terorizam Bruce Hoffman iz američke Korporacije Rand kaže da je proteklu godinu obilježila dobra suradnja između Sjedinjenih Država i saveznika na praćenju i eliminiranju potencijalnih prijetnji. "Najveće postignuće prošle godine jest činjenica da je, unatoč razilaženju između Amerike i mnogih saveznika, bilateralna suradnja u borbi protiv terorizma bila iznenađujuće razvijena, a u nekim slučajevima je postala i još jača".
Hoffman tvrdi da su napadi u Madridu u neku ruku zapravo nanijeli štetu teroristima. Kako kaže, europske su se zemlje "probudile" i shvatile opasnost od islamskog ekstremizma unutar vlastitih granica, pa je pojačano prikupljanje i razmjenjivanje obavještajnih podataka. Može li se rat protiv terorizma odvojiti od drugih napora na svjetskoj sceni, kao što je borba za stabilnost i demokraciju u Iraku?
Tijekom svoje uspješne predizborne kampanje, predsjednik Bush je tvrdio da je Irak samo srce njegove kampanje protiv terorizma. "Irak sada ima jakog premijera, a za siječanj su zakazani i opći izbori. Služimo važnom i povijesnom cilju koji će našu zemlju učiniti sigurnijom. Slobodna društva na Srednjem istoku bit će društva puna nade, koja više neće poticati nezadovoljstvo i proizvoditi nasilje za izvoz. Slobodne vlade na Srednjem istoku borit će protiv terorista, umjesto da ih štite".
Međutim, drugi svjetski čelnici i neki analitičari nisu tako optimistični. Oni smatraju da sukob u Iraku potiče novu mržnju prema Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima, koja će izroditi novu generaciju terorista. Ti će teroristi, smatraju oni, ugrožavati svijet još godinama, pa i desetljećima. Tako misli i Magnus Ranstorp, direktor Centra za proučavanje terorizma pri sveučilištu St. Andrews u Škotskoj. "Vrlo sam pesimističan kada se radi o sposobnosti međunarodne zajednice da zaustavi regionalne sukobe, koji potiču na al-Qaidinu ideologiju. Pobjeđujemo u pojedinačnim bitkama protiv terorista, ali mislim da gubimo rat protiv terorizma zbog geopolitičkog okruženja Iraka i nastavljanja drugih regionalnih sukoba. Mislim da će to samo dati al-Qaidi nove regrute".
Bruce Hoffman iz Korporacije Rand kaže da bi međunarodna zajednica u godini koja dolazi trebala uložiti još više u borbu protiv terorizma. "Moramo se ne samo usredotočiti na sadašnju, pa ni na sljedeću generaciju terorista - koje smo uostalom već izgubili jer je njihova obuka u toku - već moramo razmišljati o generacijama koja će doći iza njih. Moramo povući prave poteze kako ne bismo rat protiv terorizma vodili još trideset godina".
Hoffman ističe da uspjeh rata protiv terorizma neće značiti samo elimliniranje al-Qaide i drugih terorističkih organizacija, već i ekstremističke ideologije koja ih inspirira.
