Linkovi

'EU treba inzistirati na poštenim suđenjima za ratne zločine u Hrvatskoj' (21/12/04) - 2004-12-20


Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch smatra da Europska unija - u trenutku kada se Hrvatska priprema za početak pregovora o članstvu - mora inzistirati da hrvatski sudovi naprave veći napredak u sudjenju optuženicima za ratne zločine. Nedavna izvješća Human Rights Watcha o ovoj temi, kao i današnju poruku Europskoj Uniji, pročitao je Bojan Klima. … Dakle, što želi Human Rights Watch?

Bojan Klima: Ova organizacija koja prati poštivanje ljudskih prava diljem svijeta smatra da se "primjerena sudjenja za ratne zločine na sudovima u Hrvatskoj neće dogoditi bez pritiska Europske unije.” Kako se navodi u njihovom priopćenju, Bruxelles treba uključiti i domaća sudjenja za ratne zločine u pregovaračke teme. Sve dok Hrvatska ne pokaže da je u stanju održati poštena sudjenja za ratne zločine neće biti moguće kazati da u zemlji postoji vladavina zakona – navodi se u priopćenju Human Rights Watcha. Europska unija – kako se dodaje - mora biti spremna suspendirati pregovore o učlanjenju ukoliko ne dodje do jasnog poboljšavanja situacije".

Žorž Crmarić: No, standardi za poštena sudjenja za ratne zločine dio su šire reforme pravosuđa, jedne od niza tema u nadolazećim pregovorima Hrvatske i Unije…

Bojan Klima: Human Rights Watch očito smatra da se treba posebno skrenuti pozornost na nezadovoljavajuće stanje kada su u pitanju istrage, podizanje optužbi, suđenja i kažnjavanje ratnih zločina. Ova organizacija primjerice tvrdi da je samo u jednom slučaju hrvatski sud na primjeren način održao sudjenje za ratne zlčine počinjene nad Srbima, misleći pri tome na ubojstvo srpskih civila u Gospiću 1991.godine.

Žorž Crmarić: Koje su glavne primjedbe?

Bojan Klima: Nacionalna pristranost sudaca i tužitelja. Loša priprema predmeta od strane tužitelja. Neadekvatna suradnja policije u istrazi. Nedjelotvorni mehanizmi u zaštiti svjedoka. Loša suradnja država na području pravosuđa. Što se tiče nacionalne pristranosti, navodi se podatak Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi za prvih deset mjeseci ove godine: od 27 osoba koje su uhićene pod sumnjom za ratne zločine, 23 su Srbi. Od 105 kojima se u ovom trenutku sudi za ratne zločine, 85 su Srbi. Od 20 koji su osuđeni, 18 su Srbi. Human Rights Watch također tvrdi da su neke optužnice protiv Srba – u pravnom smislu mnogo slabije – nego u slučaju Hrvata. Primjerice, u jednom je slučaju za ratni zločin osuđena 78-godišnja Ivanka Savić iz Vukovara koja je – prema Human Rights Watchu - iz susjedove kuće ukrala posteljinu i druge osobne stvari.

Žorž Crmarić: Navodi li Human Rights Watch još neke konkretne slučajeve?

Bojan Klima: Spominju se slučajevi navodnih ratnih zločina protiv Srba u Madačkom džepu, Vukovaru, Zagrebu – slučaj obitelji Zec - Lori, Pakračkoj poljani, Karlovcu i Bjelovaru koji nisu uopće pokrenuti ili su optuženi bili oslobođeni. U slučaju Paulin dvor osuđena je tek jedna osoba, dok ih je u ubijenju 19 Srba sudjelovalo više njih – navodi Human Rights Watch.

Telefonski smo intervjuirali autora brojnih izvještaja Human Rights Watcha, o istragama i kažnjavanju ratnih zločina u zemljama koje su nastale na teritoriju bivše Jugoslavije. Bogdan Ivanišević, koji je odgovorio na naša pitanja iz svog ureda u Beogradu, kaže da namjera organizacije za koju radi nije zaustaviti hrvatsko učlanjenje u Europsku uniju. O tom pitanju Human Rights Watch - kako je rekao Ivanišević - nije zauzeo niti pozitivan niti negativan stav. “Željeli smo da Europska unija počne pridavati više pozornosti kažnjavanju ratnih zločina, putem domaćih sudova” – rekao je Bogdan Ivanišević.

U Hrvatskoj inače vlada uvjerenje da se u njoj – barem u usporedbi sa susjednim zemljama – ratni zločini ipak procesuiraju. Kako vi gledate na taj u Hrvatskoj rašireni dojam? – upitali smo Bogdana Ivaniševića.

Ivanišević: Ono što je istina - i što možda služi kao povod mnogima da misle da je Hrvatska u tom smislu otišla najdalje, u pozitivnom smislu - to je činjenica da je u Hrvatskoj održan zaista velik broj suđenja za ratne zločine, u posljednjih desetak godina. No, nije sve u kvantiteti. Mnoga od tih suđenja bila su problematična. Naravno, problem je i kada suđenja ima premalo – kao što je slučaj u Srbiji ili u Republici Srpskoj. U Republici Srpskoj praktično – s jednim izuzetkom – suđenja za ratne zločine nije niti bilo. U Srbiji ih je bilo jako malo.

XS
SM
MD
LG