Neizvjesnost oko datuma početka pregovora izmedju RH i Europske unije trajat će izgleda do summita lidera 25 članica EU, 17. prosinca.
Odgovor da li će Hrvatska dobiti datum početka pregovora i kako će se definirati onaj mali dio zaključaka Europskog vijeća o nastavku proširenja nije donešena niti na novom pripremnom sastanku veleposlanika 25 Unijinih članica koji usaglašavaju dokumente za skori skup ministara vanjskih poslova.
Ministarski je skup zadnja pripremna instanca za odluke lidera na summitu 17. prosinca.
Ova standardna Unijina procedura zaista je komplicirana. Iako se glavnina energije i vremena posvećuje finom podešavanju omjera ohrabrenja i ograničavajućih uvjeta za Tursku, nekoliko je rečenica posvećeno Hrvatskoj. Za sada, većina, točnije velika većina članica zadržala je postojeće stavove - dakle da se Vijeće slaže s otvaranjem pregovora s Hrvatskom, ukoliko bude potvrđena puna suradnja Zagreba s Hagom.
Jedna država članica - diplomatski je izvor dostupnih mi detalja sa ovog sastanka iza zatvorenih vrata odbio očitovati se o kojoj se zemlji radi osim "da nije velika država" - sugerirala je malu izmjenu u tekstu ali veliku u konačnom ishodu. Umjesto onog, citiram, "ukoliko suradnja bude potvrđena", predložena je oštrija odluka opisana riječima "sve dok Vijeće ne odluči drugačije".
Prva varijanta, ona koju zagovara većina članica, pretpostavlja da lideri potvrđuju suradnju Hrvatske dok druga želi da lideri, temeljem raspoloživih informacija, odluče da li Hrvatska surađuje ili ne. U prvoj varijanti odluka je na haaškoj tužiteljici – u drugoj na vodstvu Unijinih članica, što može dovesti u pitanje kredibilitet Tribunala u očima Unije.
Što se datuma tiče, on nije u igri i velika je vjerojatnost da će ga odrediti tek šefovi država i vlada na summitu 17. prosinca. Ovo što sutra zaokruže stalni predstavnici članica i što se do ponedjeljka dogovori, ide kao usaglašen prijedlog na redovni sastanak ministara vanjskih poslova Unije.
Njihov dogovor utrijeti će put odluci lidera – razlika između usaglašenog ministarskog stava i završnog dokumenta liderskog skupa moguća je u slučaju Turske, ne i Hrvatske. Lideri će za Hrvatsku samo ispuniti prazni prostor u prijedlogu zaključaka, rezerviran za datum, dakle, Europsko vijeće daje datum početka pregovaranja.
Opcija "uvjetovanosti" određivanja datuma uz napomenu da će pregovori toga dana započeti ukoliko Zagreb razriješi haaški čvor, također je snažno prisutna i ova najnovija inicijativa ide u tom smjeru.
Što se datuma tiče - tu je i ejdno jedno deja vu, već viđeno – Slovenija je u prosincu, ali 1997. godine proglašena kandidatom, no nije odmah počašćena datumom. Pregovori su otvoreni tri mjeseca kasnije, u ožujku.