Stručnjaci kažu da predsjednika Busha u drugom mandatu čekaju teški vanjskopolitički izazovi. Među njima su i budućnost transatlantskog saveza i američko-ruski odnosi.
Vanjskopolitički stručnjaci slažu se da je rat u Iraku negativno utjecao na američko-europske odnose. Iako su britanska i talijanska vlada podržale američku intervenciju, Nijemci, Francuzi, a kasnije i Španjolci, otvoreno su kritizirali američke poteze. Ankete u mnogim europskim zemljama pokazale su da je većina ispitanika bila protiv rata u Iraku. Retorika na obje strane Atlantika postajala je sve oštrija. Tijekom predizborne kampanje, kada god bi predsjednik Bush spomenuo Francusku, publika bi počela zviždati. Henry Nau, profesor međunarodnih odnosa na sveučilištu George Washington, smatra da je došlo vrijeme da se strasti stišaju.
"Nakratko smo – u protekle tri godine – na obje strane zaboravili manire. Sada je vrijeme da se vratimo realnosti. Možemo se ne slagati o nekim stvarima, ali ima i stvari o kojima se možemo složiti," kaže profesor Nau.
Lee Hamilton, bivši predsjedatelj Odbora Zastupničkog doma za međunarodne odnose, izjavio je da bi predsjednik Bush trebao povući prvi potez u jačanju američko-europskih odnosa.
"On je pobijedio na izborima i kao američki predsjednik ima određeni ugled. U Europi postoji mnogo sumnji što se tiče predsjednika Busha. No, mislim da bi mu se isplatilo pružiti Europljanima ruku pomirenja. Mislim da bi mu obnavljanje transatlantskog saveza trebalo biti jedan od glavnih prioriteta," kaže Hamilton, dodajući da bi se predsjednik Bush trebao usredotočiti na ono što Europu i Ameriku povezuje, a ne na ono što ih dijeli.
"Treba nam pomoć Europljana za borbu protiv terorizma, za borbu protiv širenja nuklearnog oružja, za jačanje NATO-a i drugih međunarodnih institucija, za uspostavljanje sigurnosti na Balkanu i postizanje konsenzusa o slobodnoj trgovini. Transatlantski savez je još uvijek vrlo važan dio američke vanjske politike," objašnjava naš sugovornik.
Francuski ministar vanjskih poslova Michel Barnier nedavno je u "Wall Street Journalu" napisao: "Americi treba sposobna i odgovorna Europa, a Europi treba snažna Amerika, angažirana u međunarodnoj zajednici." Vanjskopolitički stručnjaci kažu da je predsjednik suočen s još jednim važnim pitanjem, a to su odnosi s Rusijom. Predsjednik Bush i ruski predsjednik Vladimir Putin izgradili su odlične međusobne odnose, a Rusija, kažu stručnjaci, igra važnu ulogu u globalnom ratu protiv terorizma. Istovremeno, međutim, stručnjaci ukazuju da je ruski predsjednik, u zadnje vrijeme, poduzeo niz ne-demokratskih poteza, kao što je obuzdavanje ruskih medija.
Leon Fuerth, bivši savjetnik dopredsjednika Ala Gorea za nacionalnu sigurnost, ipak ne vjeruje da će se američko-ruski odnosi promijeniti, jer je, kako kaže, administraciji važniji rat protiv terorizma, nego demokracija u Rusiji. Vanjskopolitički stručnjak sa sveučilišta Johns Hopkins - Thomas Keaney - kaže da bi predsjednik Bush u drugom mandatu mogao imati jači utjecaj na ruskog čenika.
"Rat u Čečeniji, postupci ruske vlade postaju sve manje demokratski, a sve više autokrastski. To nije dobra vijest za rusku demokraciju. Mislim da bi Sjedinjene Države mogle poticati razvoj demokracije u Rusiji, no da to ipak neće učiniti," kaže Keaney.
Državni tajnik Colin Powell je, ipak, naznačio da je predsjednik Bush u privatnim kontaktima s ruskim čelnikom jasno dao do znanja što Amerika misli o potezima ruske vlade.