Predsjednik George Bush ušao je svojom izbornom pobjedom u prilično ekskluzivni klub. Naime, samo 15 od 43 američka predsjednika uspjeli su osvojiti i drugi mandat. No, povijest također pokazuje da predsjednike u drugom mandatu čeka niz novih izazova.
Najbolja odluka koju je predsjednik Calvin Coolidge možda ikada donio bila je njegovo odustajanje od drugog mandata 1928. Godinu dana kasnije, Amerika je doživjela burzovni krah, a diljem zemlje počeli su nicati šatorska naselja i javne kuhinje za nezaposlene. Kada je započela velika ekonomska recesija, predsjednik više nije bio Coolidge, već Herbert Hoover. Do sada, drugi mandati obično nisu bili posebno uspješni. Richard Nixon se morao povući s položaja zbog skandala Watergate, a Bill Clinton umalo je opozvan zbog afere s Monicom Lewinsky.
"Postoji nešto u američkoj politici što se zove "kletva šeste godine". Ta je kletva gotovo nezaobilazna za svakog predsjednika u njegovom drugom mandatu," kaže Smith.
Povjesničar Richard Norton Smith bio je direktor niza predsjedničkih knjižnica, među kojima je i knjižnica Abrahama Lincolna u Springfieldu u saveznoj državi Illinois. Govoreći o predsjednicima s dva mandata kaže: "Upravo zbog "kletve šeste godine" drugi su mandati obično neuspješni. Pogledajte Reagana 1986. Bio je vrlo popularan, gospodarstvo je bilo u procvatu, a ljudi još nisu znali za skandal Iran-Contra. Ipak, republikanci su izgubili većinu u Senatu. Sjetimo se i Dwighta Eisenhowera 1958. Bio je još uvijek popularan, ali je njegova stranka na izborima u šestoj godini njegovog mandata izgubila velik broj mjesta u oba doma Kongresa. To je gotovo nepisano pravilo."
No, zašto se to događa? Richard Norton Smith pripisuje moć "kletve šeste godine" jačanju medija i velikoj izloženosti predsjednika i njegove stranke u očima javnosti.
"Mislim da je najveća prijetnja modernim predsjednicima njihova prevelika izloženost u medijima. Prije stotinu godina, kada je Teddy Roosevelt definirao modernog predsjednika, mogao je sam diktirati kako će biti predstavljen javnosti. To više nije tako. Danas nam predsjednik putem medija dolazi u kuću više od bilo kojeg drugog gosta. Nakon četiri godine, kao i svi drugi gosti, više nije tako dobrodošao kao ranije," ističe Norton.
Ipak, predsjednik u drugom mandatu mora brinuti i o drugim stvarima – kaže Larry Sabato, stručnjak za predsjedničku povijest sa sveučilišta Virginije. Profesor Sabato ističe da predsjednici drugi mandat doživljavaju kao potvrdu da javnost podržava njihove političke planove, iako to često nije tako.
"Predsjednici u drugom mandatu obično pate od neumjerenog ponosa i prevelikog ega. Obično pokušavaju ostvariti više nego što mogu. Sve to dovodi do velikih razočaranja i za predsjednika, i za američku javnost," kaže Sabato.
Pa ipak, većina se predsjednika natječe i za drugi mandat. Posljednji koji to nije učinio bio je Lyndon Johnson 1968. No, čak i takvi odlaze nerado. Rijetka iznimka bio je Rutherford Hayes, koji je postao predsjednik 1877, nakon gorke predizborne kampanje, pomalo slične onoj iz 2000. One je na samom početku svojeg mandata najavio da se neće više natjecati za predsjednika.