Linkovi

'Teška pitanja za Condoleezzu Rice' (18/11/04) - 2004-11-17


Uvodničari i kolumnisti glavnih američkih dnevnika komentiraju imenovanje Condoleezze Rice na položaj državnog tajnika, te analiziraju rad njezina prethodnika, Colina Powella. Zaključak glasi: Condoleezza Rice, koja je do sada bila predsjednikova savjetnica za nacionalnu sigurnost, će u postupku potvrde imenovanja, u Kongresu Sjedinjenih Država, morati odgovoriti na niz teških pitanja.

Zbog svoje iznimne bliskosti s predsjednikom, Condi Rice će teško izbjeći odgovornost za neke od ozbiljnih predsjednikovih pogrešaka na planu vanjske politike i nacionalne sigurnosti – smatra uvodničar dnevnika Boston Globe. Primjerice, zbog čega je Bijela kuća u ljeto 2001. godine presporo reagirala na izravna upozorenja CIA-e da al-Qaida priprema teroristički napad na Sjedinjene Države.

Bostonski dnevnik također smatra da bi senatori trebali pitati buduću šeficu američke diplomacije – što je savjetovala predsjedniku Bushu u vezi napada i okupacije Iraka, prvenstveno u vezi potrebnog broja vojnika, čuvanja mira i reda nakon prestanka ratnih operacija, te obnove Iraka općenito. “Oprezniji i dobro informirani izvori, kada je Irak u pitanju, bili su u proljeće 2003. ignorirani, prema pesimističnim prognozama Bijela se kuća tada odnosila s prijezirom” – napominje uvodničar Boston Globea.

Kolumnist Washington Posta Jim Hoagland piše da je glavna prednost Condi Rice “njezina bliskost s Georgeom Bushom”. “Ona je bila više od savjetnice za nacionalnu sigurnost. Condi Rice je gotovo članica predsjednikove obitelji” – piše ovaj utjecajni analitičar američke vanjske politike. “Iako je Colin Powell bio iznimno voljen među američkim diplomatima, s predsjednikom države on nije imao blizak odnos. Možda baš zbog svoje karizme” – nagađa Jim Hoagland.

Jim Hoagland smatra da bi Condoleeza Rice mogla u godinama koje dolaze dominirati američkom vanjskom politikom, kao što je prije tridesetak godina dominirao Henry Kissinger. “No, ako to zaista želi, ona će pod hitno trebati uspostaviti svoju čelnu ulogu te konceptualizirati novu politiku”. Ovo posljednje – konceptualizaciju vanjske politike – “nismo imali prilike vidjeti u njezinom mandatu predsjednikove savjetnice, jer je Condi Rice bila upravo to – savjetnica odnosno predsjednikov vodič kroz vanjsku politiku, blizak njegovom uhu” – piše Jim Hoagland.

“Colin Powell – što je trebao, što je mogao” – naslov je komentara Waltera Isaacsona koji je objavio današnji International Herlad Tribune. On piše da su se “u Powellu razočarali i vladi lojalne pristaše, a i njezini kritičari.” Lojalisti – zbog toga što nije u potpunosti podržao strategiju i taktiku u Iraku. Protivnici vladine vanjske politike razočarani su pak u ovom bivšem generalu zbog toga što – kako piše Walter Isaacson – “nije podnio ostavku”, zbog politike s kojom se – kako je bilo očito – nije u potpunosti slagao.

“Powell je u slučaju Iraka savjetovao oprezniju politiku. Smatrao je da “vojna akcija treba imati dobro definiran cilj, snage s kojima se intervenira moraju biti uvjerljivo premoćne kako bi se postigla brza pobjeda bez mnogo žrtava, te se mora znati na koji se način i kada vrši povlačenje.” Uz to, zalagao se za izgradnju široke koalicije, poput one iz prvog rata u Perzijskom zaljevu.

Čelnik Državnog tajništva – zastupnik realizma u vanjskoj politici - izgubio je bitku s takozvanim idealistima, neokonzervativcima, koji se nadaju da će Amerika demokratizirati Srednji istok. “Realizam u američkoj vanjskoj politici, bez obzira na odlazak Colina Powella, ne bi smio nestati” – smatra Walter Isaacson.

XS
SM
MD
LG