Smrt Jasera Arafata potaknukla je diskusije o tome tko će ga naslijediti na čelu palestinske uprave i možda riješiti niz neriješenih pitanja u odnosima s Izraleom. Izbori za čelnika Palestinske uprave najavljeni su za 9. siječnja. Na čelu Palestinske oslobodilačke organizacije, Arafata je već naslijedio Mahmoud Abbas. Kako izvješćuje Jeffrey Young, Arafata bi na čelu Palestinske uprave mogao zamijeniti niz palestinskih političara.
Jaser Arafat je vodio pokret Fatah, a zatim i palestinsku upravu – pri čemu je uvijek predstavljao palestinski narod. Njegova snažna ličnost utjecala je na odnose na obje strane šireg arapsko-palestinsko-izraelskog sukoba. U vrijeme nakon Arafata, situacija na terenu i nove mogućnosti mogle bi usmjeriti palestinsku upravu, kojoj je cilj uspostavljanje palestinske države, u novom smjeru.
Hoće li promjena na vrhu palestinske uprave pomoći u oživljavanju izraelsko-palestinskog sukoba?
Nathan Brown iz washingtonskog Instituta za Srednji istok, vjeruje da su trenutno prilike vrlo povoljne za tako nešto. "Izraelci su sve pretvorili u osobni sukob s Arafatom. Zato mislim da bi se mogli naći pod velikim međunarodnim pritiskom da ponovno pokrenu pregovore s palestinskim čelništvom" - smatra ovaj američki stručnjak za Srednji istok.
Palestinski zakoni predviđaju provođenje izbora u roku od 60 dana nakon što se mjesto predsjednika isprazni. Smrću Jasera Arafata upražnjeno je i mjesto predsjedatelja Izvršnog komiteta Palestinske oslobodilačke organizacije i čelnika najveće palestinske stranke Fatah.
Šef washingtonskog ureda dnevnika al-Hayat Salameh Nematt vjeruje da će se posljedice odluka koje će palestinski čelnici donositi u razdoblju neposredno nakon Arafatove smrti osjećati još godinama. "Prijelazno razdoblje bit će vrlo važno, jer će donekle odrediti ishod izbora, ili će barem neke frakcije u to vjerovati. Zato bi oni koji će biti na vlasti u prijelaznom razdoblju željeli imati što širu biračku bazu, uključujući možda i islamiste i simpatizere islamističkog pokreta otpora" - smatra Salameh Nematt.
Palestinski i vanjski politički promatrači već počinju spekulirati o imenima mogućih kandidata za predsjednika palestinske uprave. Nadia Hijab iz Palestinskog centra u Washingtonu sastavila je vlastitu listu kandidata, na vrhu koje se nalaze palestinski premijer Ahmed Qureia i njegov prethodnik Mahmoud Abbas. "Dva imena koja se odmah nameću su Qureia i Abbas, kojima je ostavljena kontrola nad Palestincima. Abbas će predvoditi i PLO. Tu su naravno i šefovi snaga sigurnosti, koji bi mogli doći u obzir" - objašnjava Nadia Hijab.
Mnogi smatraju da je najizgledniji kandidat za Arafatovog nasljednika upravo Ahmed Qureia, jer on već obnaša važnu i međunarodno poznatu funkciju u palestinskoj upravi. Uz to, kaže Nathan Brown iz Instituta za Srednji istok, njegov eventualni najjači protivnik baš ne uživa podršku palestinske "ulice". "Abbasov problem leži u činjenici da, iako njegovo ime zvuči odlično Amerikancima i Europljanima, zapravo nema podršku među Palestincima i mnoge je čak otuđio. Drugi problem jest da je, kada nije dobio podršku raznih stranaka, koju je želio, jednostavno podnio ostavku na ministarsku dužnost" - kaže Nathan Brown.
Među mogućim kandidatima za čelnika palestinske uprave je i dužnosnik vlasti Zapadne obale Marwan Barghouti, koji se trenutno nalazi u izraelskom zatvoru, optužen za terorističke aktivnosti. Oni koji ga spominju kažu da bi svoj boravak u zatvoru mogao iskoristiti kako bi simbolizirao borbu svojeg naroda, baš kao što je to u Africi učinio Nelson Mandela. Barghoutijevi protivnici, međutim, kažu da bi, ukoliko se on nađe na čelu Palestinaca, Izrael mogao odbiti komunicirati s njim, kao što je to učinio s Jaserom Arafatom.
Kada izbori budu održani, kaže bivši član izraelskog Knesseta i mirovni aktivist Uri Avnery, Sharonova vlada trebala bi poduzeti određene korake da bi se izbjegla percepcija da se Izrael želi uplitati u izbor novog palestinskog čelnika: "Izraelsku vojsku treba povući iz palestinskih gradova i sela. Treba ukloniti cestovne blokade, koje Palestincima onemogućavaju slobodno kretanje. I na kraju, treba dozvoliti i palestinskim zatvorenicima da glasaju na izborima."
Sve otkako se Jaser Arafat razbolio u listopadu, izraelska vlada izbjegavala je izjave koje bi mogle biti shvaćene kao pokušaji da se utječe na razvoj situacije i javno mišljenje među Palestincima. Međutim, izraelski ministar vanjskih poslova Sylvan Shalom nedavno je izjavio da bi želio vidjeti "umjereno palestinsko čelništvo koje će preuzeti vodeću ulogu u pokretanju pune implementacije srednjoistočnog mirovnog plana poznatog kao 'putokaz za mir'. Međutim, kao i ranije, Izrael također traži da Arafatov nasljednik eliminira terorističke skupine, te da zaustavi nasilje na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze. To bi, kaže Uri Avnery, mogao biti vrlo veliki, ako ne i nemogući izazov.