U tjednu koji je iza nas, premijer Ivo Sanader najavio je kako će idućeg mjeseca službeno posjetiti SiCG, a u Beogradu će mu domaćin biti srbijanski premijer Vojislav Koštunica. Sanader i Koštunica sreli su se prošlog tjedna na marginama jednog međunarodnog skupa u Solunu i načelno dogovorili taj posjet. Bit će to prvi službeni posjet hrvatskog premijera SiCG nakon rata.
Prethodni je socijal-demokratski premijer Ivica Račan doduše jednom bio u Beogradu, ali povod za taj jedini njegov odlazak preko hrvatsko-srpske granice u svojstvu premijera bio je pogreb ubijenog srbijanskog premijera Zorana Đinđića u ožujku prošle godine. Iako nikada nije službeno posjetio svojeg srbijanskog kolegu Đinđića dok je bio živ, pa ni njegova nasljednika Zorana Živkovića, premijer Račan i njegova vlada ipak su učinili neke važne korake u normalizaciji odnosa između Hrvatske i SiCG. Jedan od najvažnijih jest svakako sporazum o privremenom razgraničenju kod Prevlake i na moru, zahvaljujući kojem su se snage UN-a konačno povukle s tog hrvatskog poluotoka.
Za razliku od stalnih trzavica sa susjednom Slovenijom oko morske granice, Hrvatska već dvije godine nije imala niti jedan problem sa SiCG oko svoje južne morske granice, jer se obje strane striktno pridržavaju privremenog režima i razgraničenja.
U ljeto 2002., dvije su zemlje ukinule vize - SiCG za državljane Hrvatske trajno, a Hrvatska za svoje istočne susjede privremeno, ali rok važenja bezviznog režima za putnike iz SiCG, koji ulaze u Hrvatsku, produživan je do sada već četiri puta i još je na snazi. U vrijeme Račanove koalicijske vlade, hrvatski je Sabor ratificirao i sporazum, koji je ključan za gospodarsku suradnju i trgovinsku razmjenu među dvjema državama – Sporazum o slobodnoj trgovini i suradnji. Sporazum je, nakon što ga je ratificirala Skupština SiCG, stupio na snagu 1. srpnja ove godine i zahvaljujući njemu velik dio roba prelazi granicu između Srbije i Crne Gore oslobođen od carine.
Gospodarske veze između dviju država nakon 2000. postupno su se granale. Od normalizacije odnosa zasad više koristi ima Hrvatska. Čak 60 hrvatskih tvrtki ima svoja predstavništva u SiCG, dok u Hrvatskoj svoje predstavništvo ima samo jedna srbijanska tvrtka. Tijekom 2003. Hrvatska je na tržište SiCG izvezla robe u vrijednosti od 193 milijuna dolara. Hrvatski poduzetnik Ivica Todorić lani je kupio najveću srbijansku tvornicu smrznute hrane "Frikom". Hrvatske tvrtke postaju sve svjesnije da tržište SiCG od osam milijuna stanovnika ima velike komparativne prednosti nad ostalima, radi poznavanja jezika i običaja i prepoznatljivih hrvatskih brandova.
Za mandata Račanove vlade, dvije su zemlje potpisale i Sporazum o kulturnoj suradnji. U rujnu 2003, predsjednik SiCG Svetozar Marović, prilikom susreta s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem u Beogradu, ispričao se građanima Hrvatske za zločine koje su u ratu tijekom devedesetih počini građani njegove zemlje, a hrvatski predsjednik Mesić je izgovorio uzvratnu ispriku.
Ambasadora SiCG u Zagrebu Milana Simurdića upitali smo što je od svega navedenog po njegovoj ocjeni najveći korak u normalizaciji odnosa među dvjema državama. "Po neposrednim efektima na sveukupnu atmosferu i rezultate u odnosima, na perspektive i šanse koje se otvaraju, izdvojio bih praktično neograničenu slobodu komunikacije između dvije zemlje i njen osnovni preduvjet – postojanje viznog režima. Podsjećam da prije dvije godine to još nije bilo tako. Po prvi put Beograd i Zagreb grade odnose kao međunarodno priznate samostalne države, i to nakon rata. Prerastanje odnosa u klasične diplomatske bilateralne odnose proces je koji se pozitivno razvija," ocijenio je veleposlanik Simurdić.
No proces normalizacije ni izdaleka nije dovršen, niti idiličan. Pred dvjema državama stoje još mnoga otvorena pitanja – utvrđivanje granične crte na kopnu, pa i konačne crte na moru, povratak izbjeglica, potpisivanje bilateralnog ugovora o pravima nacionalnih manjina, traženje nestalih u ratu, provedba ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije. Tu je i hrvatska tužba pred Međunarodnim sudom pravde protiv SiCG za agresiju. Vodeći političari Srbije sve češće ističu da Hrvatska u interesu normalizacije odnosa među dvjema državama tu tužbu povuče, no službeni Zagreb o tome za sada ne želi niti čuti. Očekuje se da će barem neko od otvorenih pitanja biti bliže rješenju nakon skorog susreta premijera dvaju država u Beogradu.