Ni Carla del Ponte, glavna tužiteljica haaškog Tribunala za ratne zločine, ne zna što će sve u ponedjeljak kazati ministrima vanjskih poslova 25 članica EU. Radi toga će i set zaključaka biti određen u zadnji čas, zavisno o tužiteljičinom istupu. Situacija se može izmijeniti u trenutku ukoliko itko od bjegunaca bude proslijeđen Haagu, tako da promjena mijenja i opću ocjenu stupnja suradnje. Naravno, potvrdila je na redovnoj konferenciji za novinare glasnogovornica Tužiteljstva, pitanje Gotovina ostaje veoma važno za procjenu stupnja suradnje Hrvatske.
Tužiteljičin savjetnik za politička pitanja najavio je probleme i za Hrvatsku na pripremnom skupu ministarskog sastanka ocjenom Tužiteljstva da Hrvatska surađuje tek pod pritiskom. Skupa s upozorenjima s nekih europskih adresa, poglavito londonskog Foreign Officea, da suradnja Zagreba s Haagom u vidu transfera bjegunca ostaje za Veliku Britaniju preduvjetom daljnjeg napretka Hrvatske u integriranju ( a London nije jedini! ) idu i stavovi europske Komisije o pregovorima gdje se napredak vezuje uz ispunjavanje tzv. kopenhagenskih kriterija gospodarskih reformi i pune demokratizacije kombiniranih s dobrosusjedstvom i Haagom. U šali rečeno, Hrvatska nema kopenhagenske već kako neki u zemlji kažu – kopen-haaške kriterije, radi bitne uloge međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji. Tužiteljica će dakle reći što misli temeljem stanja suradnje u trenutku kada istupi pred ministre u Luxembourgu. Dan kasnije, u utorak, prve službene reakcije temeljem tužiteljičinog istupa čuti će iz prve ruke, od vanjskopolitičkog povjerenika Pattena ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Miomir Žužul.
U Luxembourgu će još biti govora o Hrvatskoj, zapravo monologa: iz Ljubljane je najavljeno da će se pitanje Piranskog zaljeva staviti pred ministre kao usmena informacija. Najnovije slovenske kritike govore o izletu hrvatskog ratnog broda u slovenske vode što je hrvatska strana opovrgla čak i satelitskim snimcima. Budući da su Unijine institucije i države - članice dale do znanja da se ne žele baviti neriješenom bilateralom dvaju susjeda, raport odlazećeg ministra Vajgla odslušati će , kao i do sada, bez komentara i ulaska u raspravu. Neformalno, prisutno je nezadovoljstvo radi upornog stavljanja ove teme na sastanke s prečim pitanjima Iraka, Irana, Srednjeg Istoka, Bjelorusije, Darfura ili terorizma.