U Washingtonu je tjedan koji je protekao bio u znaku Indijanaca – otvoren je, naime, Nacionalni muzej posvećen starosjediocima na sjeverno-američkom kontinentu. Indijanci su na američku kulturu imali veći utjecaj no što se to ponekad čini. Lingvistica Marianne Mithun autorica je knjige “Jezici starosjedilaca Sjeverne Amerike”, koju predstavljamo u ovotjednom prilogu Iz svijeta knjige.
Kajak, mokasina, tomahawk, squaw – indijanske su riječi koje su se udomaćile ne samo u engleskom već i u hrvatskom te u mnogim drugim jezicima. Marianne Mithun, profesorica lingvistike na Sveučilištu Kalifornije u Santa Barbari, kaže da su prvi europski doseljenici morali “posuđivati” indijanske riječi – trebalo je naime imenovati, odnosno opisati potpuno nove poljoprivredne kulture ili zemljopisne pojmove. "Ploveći rijekom Svetog Lorenca, jedan od prvih istraživača Novog svijeta, Jacques Cartier, morao je pitati ljude na koje je nailazio – ‘gdje se nalazim’, ‘gdje smo mi to sada’. Mohikanci su mu odgovorili riječju koja je zvučala kao “ganada”. Cartier ju je zapisao – ‘znači nalazimo se u Kanadi’. Riječ “Ohio” je iz riječnika Irokeza, a znači velika rijeka. Kentucky – također ime jedne današnje američke savezne države – znači na indijanskom prerija, livada".
Također tu su bila i imena za nove poljoprivredne kulture, Europljanima nepoznate. U vrijeme europskog naseljavanja Amerike, indijanska su plemena govorila oko 300 različitih jezika. "Danas, oko 180…gubimo ih iz dana u dan, ovisno o tome koliko su stari ljudi koji ih tečno govore. Gotovo su svi indijanski jezici u opasnosti da izumru. Jedino jedan starosjedilački jezik nije u takvom lošem položaju – jezik Eskima iz područja Greenlanda".
Marianne Mithun izdvaja jezik plemena Navajo, kojeg govori više od 100 tisuća ljudi. “Smatramo ga uspješnim indijanskim jezikom, koji se dobro drži.. međutim statistike pokazuju da je samo prije deset godina, većina djece u školama u Navajo rezervatima znala ovaj jezik, bio je to njihov materinji. Danas, deset godina kasnije, takva su djeca rijetkost” – kaže ova američka lingvistica. "Očito, roditelji žele da im djeca uspiju u životu, pa ne forsiraju indijanski jezik.. A roditelji pak, dobro ne govore engleski, pa žele da im ga djeca dobro govore. Problem je u tome što mnogi ljudi ne shvaćaju da je dobro biti bilingvalan, znati dva jezika, umjesto jednog"
