New York Times piše o tome kako američki političari sve češće upiru pogled u indijanske rezervate, koji – polako, ali sigurno – postaju izvor donacija za izbornu kampanju.
Indijanci čine tek 1.5 posto ukupnog stanovništva Sjedinjenih Država. Do sada su bili razmjerno politički pasivni – rijetko su glasali, rijetko su se udruživali u lobističke organizacije, a zbog razmjernog siromaštva nisu političarima niti davali mnogo novca. No, sada se to mijenja – Indijanci novca imaju sve više, a mnogi su voljni izravno podržati pojedine političare.
Većina ih glasa za demokrate, no i republikanci ostvaruju izvjesnu podršku.
Politički i društveni angažman u izvjesnoj je mjeri posljedica činjenice što su posljednjih desetljeća u mnogim rezervatima otvorene kockarnice – piše New York Times. Kako mnoga indijanska plemena imaju status gotovo suverenih para-nacija, na rezervatima ne vrijede mnogi američki zakoni – naravno oni o kockanju, ali i o financiranju političkih kampanja.
Dnevnik Business Journal iz Pheonixa u Arizoni izvještava o izjavi Terese Heinz Kerry, supruge demokratskog predsjedničkog kandidata, koja je izjavila da ju “ne bi začudilo kada bi, u sljedećih mjesec dana – u svakom slučaju prije izbora - bio zarobljen Osama bin Laden.” Lokalni republikanci nazvali su ovu izjavu neodgovornom.
A dnevnik Washington Post piše o nevoljama washingtonske podzemne željeznice. Vagoni metroa se zbog dotrajalosti kvare gotovo dva puta češće nego što je to bio slučaj prije tri godine. Najstariji vagoni metroa već su stari oko trideset godina, a kada su bili prije desetak godina na zadnjem remontu, popravci su bili tek djelomični tako da se sada ubrzano kvare kočnice, te venilacijski i sustavi zagrijavanja vagona. Vagona je manje, gužve veće a čekanje na postajama metroa duže – piše Washington Post.
