Američke korporacije ubrzanim tempom svoje proizvodne pogone sele u zemlje gdje je radna snaga višestruko jeftinija – primjerice u Meksiko i Kinu. U Indiju često sele odjeli američkih firmi koji pružaju kompjuterske usluge. Ovakva je praksa koštala radnog mjesta milijune Amerikanaca i zbog toga se ovaj problem često spominje u predsjedničkoj izbornoj kampanji. Problemu seljenja američkih radnih mjesta posvećen je i jedan dokumentarni film.
Srednjoškolci su na nastavi ekonomije dobili zadatak da odu u trgovine odjećom i vide iz kojih se sve zemalja uvoze tekstilni proizvodi. “Tajland, Turska, Indija, Hong Kong, Kina Filipini, Vijetnam” – odgovor je u dokumentarcu Gregga Spottsa odrecitirala jedna srednjoškolka. U Americi se u pravilu odjeća i obuća više gotovo niti ne proizvodi.
No, tako stanje ne zahvaća jedino tekstilnu industriju, već i u druge sektore. Gregg Spotts kaže da ga je prije par mjeseci upravo osupnula činjencia da većina njegovih prijatelja – nema posao. To ga je inspiriralo da snimi dokumentarni film “American Jobs” – Američka radna mjesta. "Od siječja do srpnja posjetio sam 19 gradova i manjih mjesta. Razgovarao sam s desecima otpuštenih radnika različitih zanimanja, od tekstilne pa do avio-industrije i kompjuterske industrije."
Jedan od njih je Kenneth Bivens, inženjer koji je radio u korporaciji Boeing, najvećem američkom proizvođaču aviona. On je posao izgubio u društvu s oko deset tisuća drugih Boeingovih namještenika. Razlog – avio-promet od jeseni 2001. bilježi pad broja putnika, a uprava je neke od pogona prebacila u inozemstvo – kako bi smanjila troškove proizvodnje.
"25. listopada 2002. pozvan sam u šefov ured; objasnio mi je da mi, službeno, daje 'upozorenje' - da je moj posao u opasnosti, te da postoje velike šanse da ću ga izgubiti" - kaže Kenneth Bivens.
Za nekoliko mjeseci to se i dogodilo.
David Bowman, poslovni konzultant, ovaj problem vidi iz druge perspektive. “Ako se zalažete za slobodnu trgovinu, onda je razumljivo da tvrtke žele ostati kompetitivne na svjetskom tržištu – a to čine mjerama štednje. "Na mikro razini, prirodno je da ovaj proces ima negativne posljedice – tu su financijski problemi otpuštenih radnika, uzavrele emocije… Naravno, to je strašno. No, gledano iz makro perspektive, to je dio ekonomske evolucije koja u Americi traje od njezinih početaka…"
David Bowman podsjeća da je rezultat selidbe radnih mjesta – radikalno pojeftinjenje mnogih proizvoda, od odjeće i obuće pa do kompjutera – od čega najčešće imaju korist oni s najmanje novca. Osim toga, dobro obrazovnoj radnoj snazi poput američke, natjecanje sa strancima u pravilu koristi, a ne šteti – kaže gospodin Bowman i dodaje: “Prije četrdeset godina, mnogi su se pribojavali da će računalo preuzeti posao ‘živih’ zaposlenika. To se očito nije dogodilo – kompjuter je dapače pridonio otvaranju novih, bolje plaćenih radnih mjesta.
Međutim, onima koji su radili u tradicionalnim industrijama poput čelične ili tekstilne, ovo je slaba utjeha – kaže filmski režiser Gregg Spotts.
