Haaški je sud nadležan i za kampanju nasilja izazvanu oružanim sukobom u drugim zemljama, presudilo je Žalbeno vijeće u slučaju Šešelja, što znači da ostaju točke optužnice za nasilje nad Hrvatima u vojvođanskom selu Hrtkovci.
Iako Vojvodina nije bila prostor na kome su se odvijale borbe, ona ostaje dijelom optužnice haaškog Tribunala za ratne zločine protiv Vojislava Šešelja, odlučilo je Žalbeno vijeće Tribunala.
Tribunal je nadležan za zbivanja u Vojvodini jer, obrazložilo je Vijeće pod predsjedavanjem Theodora Merona, inače Tribunalovog predsjednika, "postoje situacije u kojima u jednoj državi traje oružani sukob a civili – pripadnici jedne od zaraćenih strana iz druge države - postanu žrtvama sistematskih, učestalih napada izazvanih ratnim sukobima".
Šešelj je u žalbi tvrdio da je sud nenadležan za zbivanja u dijelovima nekadašnje Jugoslavije u kojima nije bilo oružanih sukoba.
Nastavak priče jeste da je nadležno sudsko Vijeće pod predsjedavanjem Carmela Agiusa, prihvatilo Šešeljeve teze odbacivši ove dvije točke te istovremeno vezujući jurisdikciju Tribunala uz ratne operacije.
Tužiteljstvo se žalilo na odluku te je Žalbeno vijeće razmotrilo slučaj i presudilo u korist Tužiteljstva, što znači da ove dvije točke ostaju dijelom optužnice protiv Vojislava Šešelja. Šešeljeva optužnica u točkama 10. i 11. naime sadrži opis organizirane kampanje nasilja Šešeljevih paralmilitaraca i militantnih pripadnika Šešeljevih radikala nad ne-srpskim, mahom hrvatskim stanovništvom vojvođanskog sela Hrtkovci navodeći prisilno preseljenje i deportacije.
Optužnica u odjeljku 29. opisuje kampanju zastrašivanja, terora, protjerivanja, otimanja imovine, prijetnji smrću.