Najstarija žena u svijetu dokumentirane dobi bila je Francuskinja Jeanne Calment, koja je umrla 1997, u dobi od 122 i pol godine. Prije nekoliko mjeseci, izvjesna Beatrice Constantineau je proslavila 104. rođendan, požalivši se na povremene bolove u zglobovima i otežan hod. Osim tih manjih poteškoća, njezino je zdravlje sjajno. Općenito gledano, međutim, liječnici smatraju da ljudska bića sa 120 godina dostignu ‘genetski zid’ životne dobi, koji je za većinu nepremostiv.
Znanstvenici istražuju načine da se probije ta granica i ljudski život produži na čak 150 godina. Jedno od područja istraživanja koje najviše obećava su načela takozvanog `kalorijskog ograničenja`, odnosno ozbiljnog smanjenja konzumacije hrane, kao načina produženja životne dobi.
Istraživanja na laboratorijskim životinjama pokazala su da miševi žive 50 posto dulje ukoliko im je prehrana jako ograničena. Kako izgleda, značajno manja konzumacija hrane aktivira gen koji omogućuje životinjama da prežive duže na znatno manje hrane, kao u vrijeme teškog gladovanja.
Znanstvenici smatraju da bi `kalorijsko ograničavanje` moglo imati isti učinak kod ljudi, ali uz popratne pojave, poput slabosti i nestanka seksualne želje. Istraživanja su, prema tome, usredotočena na razvijanje lijeka koji bi pokrenuo isti mehanizam koji izaziva dugovječnost, ali bez samog procesa gladovanja.
Lenny Guarente, biolog u Tehnološkom Institutu Massachusettsa, smatra da će takav lijek biti testiran u roku od deset godina. "Prema istraživanjima na laboratorijskim životinjama," kaže on, "možemo ustvrditi da bi kalorijsko ograničenje moglo produžiti ljudske živote ne deset puta, ali za 50 posto."