Samo oko deset posto američkih vojnih veterana sudjelovalo je u ratnim operacijama. Neki od njih tvrde da ih je borbeno iskustvo potpuno promijenilo, toliko da su danas aktivni u mirovnom pokretu.
1969., 18-godišnji Wayne Smith bio je bolničar-dobrovoljac u vijetnamskom ratu. Dok se provlačio gustim prašumama južnog Vijetnama, njegov vod je napadnut iz zasjede. Kako kaže, kada su meci počeli zviždati oko njega, život mu se zauvijek izmijenio: "Do promjene dolazi kada netko na vas otvori vatru. Odmah sam shvatio što to zapravo znači riskirati svoj život za svoja uvjerenja. Idenficirao sam se s Georgeom Washingtonom i mnogim drugim vojnicima koji su se borili za našu zemlju. I danas sam ponosan na svoju vojnu službu."
Nakon što je preživio borbe u Vijetnamu, Wayne Smith se međutim okrenuo mirovnom aktivizmu. "Odlučio sam da ću se, ukoliko preživim, vratiti i posvetiti svoj život dobrim i pozitivnim stvarima."
Wayne Smith je danas izvršni direktor Zaklade za američke vijetnamske veterane, međunarodne humanitarne organizacije koja pomaže žrtvama rata i obrazuje javnost o realnosti rata.
Vijetnamski veteran David Cline gotovo je ubijen u borbama u Vijetnamu 1967. Danas je predsjednik organizacije Veterani za mir. Njegova organizacija je u Kaliforniji pokrenula jedinstveni projekt. "Svake subote na plažama postavljamo po jedan križ i jedan par čizama za svakog vojnika koji je smrtno stradao u Iraku. Kada smo počeli, imali smo oko 500 križeva, a danas ih imamo gotovo 900. Ljudi mogu razmjenjivati iskustva. To pomaže u liječenju psiholoških rana" - objašnjava David Cline.
Erik Gustafson veteran je rata u Perzijskom zaljevu i osnivač organizacije "Veterani za zdravi razum". Tu je organizaciju osnovao šest mjeseci prije početka rata u Iraku. Kako kaže, u doba kada većina vladinih službenika nije nikada služila vojsku, veterani bi trebali igrati ključnu ulogu u javnoj debati o pokretanju rata. Njegova organizacija posebno ističe iskustva drugog svjetskog rata.
"Često govorimo o drugom svjetskom ratu, jer su žrtve iz tog rata dovele do usvajanja Ženevske konvencije, Opće deklaracije o ljudskim pravima i Povelje Ujedinjenih naroda. Ti su propisi učinili svijet sigurnijim, te su bolje zaštitili civile i vojnike jasno definirajući pravila ratovanja" - tvrdi Erik Gustafson.
Ti su međunarodni zakoni danas posebno važni, kaže Eric Gustafson, jer Amerika vodi rat protiv terora, koji bi mogao potrajati desetljećima.
