Svemirska letjelica Cassini poslala je na Zemlju nove podatke o prstenovima oko Saturna koji, kako se čini, pokazuju nedavnu erupciju kisika. Dužnosnici američke NASA-e kažu da je u siječnju jedan od Saturnovih prstenova - onaj na vanjskom rubu - naglo ispustio ogromnu količinu kisika, zbog čega bi se taj prsten mogao raspasti za oko stotinu milijuna godina. Donald Shemansky sa Sveučilišta Južne Kalifornije kaže da kisik istiskuju kristali leda i druge čestice koje čine prstenove, vjerojatno u sudarima, ali da se kisik ispušta i u sudarima s meteoritima, pa čak i zbog nekih pojava na susjednom mjesecu Enceladusu.
Znanstvenici procjenjuju da su prstenovi stari oko 100 milijuna godina i vjeruju da se sastoje od materijala oslobođenog u sudarima sa Saturnovim mjesecima ili drugim tijelima koja su se raspala kada su ušla u jako gravitacijsko polje Saturna. NASA pretpostavlja da je Saturn kroz vrijeme mogao imati više prstenastih sustava, koji su se stvarali i raspadali dok se stvarao Sunčev sustav prije više od četiri milijarde godina.
Podaci koje sonda Cassini šalje također pokazuju da su prstenovi sastavljeni gotovo od čistog leda, no da se u prostoru među njima, za koji se prije vjerovalo da je prazan, zapravo nalazi nepoznati materijal koji podsjeća na zemlju.
Jedan od glavnih ciljeva Cassinijeve misije je proučavanje najvećeg Saturnovog mjeseca Titana. Vjeruje se da Titan ima atmosferu sličnu onoj kakva je vladala na Zemlji prije pojavljivanja života.