Prošlo je 40 godina od zakonske zabrane svih oblika rasne diskriminacije - u zapošljavanju, školstvu, javnom životu uopće. Ova je obljetnica prilika da se rezimira postignuto na planu rasne jednakosti, pogotovo na američkom Jugu, koji je – povijesno gledano – bio kolijevka rasnih podjela.
52-godišnja Rene Warfield iz Brooklyna kaže da ju je riječ “Jug” dugo vremena asocirala jedino na plantaže pamuka, robovlasništvo te okrutan odnos prema crncima. Sve dok se na Jug – konkretnije u Južnu Karolinu – nije preselila. Tada je uvidjela da su tamo škole bolje, manje je kriminala, ljudi su ljubazniji, i što je najvažnije – ovdje se – kako kaže – osjeća kao kod kuće. Statistika inače pokazuje da se do 2000. godine na Jug sa Sjevera vratilo oko sedam milijuna crnaca.
Većina američkih crnaca i potječe s Juga. Međutim, do 1964. – kada su konačno zakonski zabranjeni svi oblici rasne diskriminacije – u javnom životu juga to nije bilo baš očito. Bijelci su bili na svim važnim položajima, dok su crncima bili namijenjeni uglavnom fizički poslovi.
Kakva je situacija danas? Iako se potpuna rasna jednakost vjerojatno niti ne može postići u svega 40 godina, velika većina stanovništva na Jugu tvrdi da je postiguto jako mnogo. Evo nekih statistika: prosječni godišnji dohodak osobe afričkog podrijetla na američkom Jugu je skoro 33 tisuće dolara. Prije četrdeset godina, godišnja zarada crnca na Jugu bila je – usklađeno s inflacijom tek 17 tisuća dolara. Usporedbe radi, 2001. godine, prosječna godišnja brutto zarada za crnce u Sjedinjenim Državama iznosila je nešto više od 33 tisuće dolara, za bijelce – nešto više od 51 tisuću dolara.
Na političkom planu, kada je u pitanju registracija birača, u Mississippiju je danas registrirano gotovo 75 posto glasača afričkog podrijetla. 1964. bilo ih je – zbog otpora bijelačke većine registrirano tek 6 posto. 18 od 39 crnačkih kongresmena živi na Jugu. 1964. u Kongresu je bilo tek pet crnaca i niti jedan nije predstavljao konzervativne savezne države s Juga. 1970. U Sjedinjenim Državama je ukupno bilo tisuću i pol crnaca koji su na razne državne dužnosti došli putem lokalnih izbora. Danas ih je skoro deset tisuća, i to većinom na Jugu.
Razlike među rasama najočiglednije su još uvijek u obrazovanju te kada se analiziraju podaci o vlasništvu nad nekretninama. “Stekli smo pravo da dođemo u restoran, sada je red da steknemo i vlasništvo nad restoranom” – ovako slikovito objašnjava položaj crnačke zajednice jedan od njezinih predstavnika u lokalnoj vlasti u Mississippiju.
