Saddam Hussein jučer je prvi put izišao pred sud. Preliminarne optužbe terete ga za genocid i zločine protiv čovječnosti. Irački predsjednik Sheikh Ghazi al-Yawar izjavio je za arapske novine da je njegova vlada odobrila ponovno uvođenje smrtne kazne. Joe Stork, direktor Odjela za Srednji istok u Human Rights Watchu u Washigntonu, zabrinut je zbog ove odluke.
"Za organizacije ljudskih prava to bi bio vrlo neugodan razvoj događaja. Mislim da je upravo zbog toga uloga nekih saveznika, poput Britanije, u pripremanju suđenja bila vrlo ograničena. Ne treba zaboraviti da se Britanija oštro protivi smrtnoj kazni."
Michael Scharf, profesor prava na sveučilištu Case Western upravo se vratio iz Dubaija, gdje je upoznavao iračke pravnike i suce s međunarodnim propisima vezanim uz ljudska prava.
"Saddamu će se suditi na posebnom tribunalu, uspostavljenom na temelju propisa koji je napisala američka okupacijska uprava, a sada ga je ratificirala prijelazna iračka vlada. Taj posebni statut podsjeća više na statute tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu, nego tipičnog iračkog suda."
Profesora Scharfa pitali smo – da li bi lista svjedoka obrane mogla postati neugodnost za Zapad.
"Mislim da će Saddam pokušati upravo tako nešto. Reći će: "Danas me nazivate ratnim kriminalcem zbog svega što sam učinio Iranu, ali dok sam to činio, vi ste za to znali i bili ste mi partneri. Davali ste mi financijsku pomoć i pomoć u razvoju kemijskog oružja. Sudit ćete mi zbog napada na Kuvajt, iako mi je američka veleposlanica April Gillespie dala zeleno svjetlo za to. To će dijelom pokazati da su Sjedinjene Države bile Saddamov partner, barem u nekim od zločina u početku njegove vladavine."
Optužbe protiv Saddama odnose se na gušenje ustanka šiita i Kurda, na rat s Iranom tijekom osamdesetih i na invaziju Kuvajta 1990.
