"Hrvatska nije učinila ništa što nije trebalo u procesu približavanja NATO-u," izjavio je u Istanbulu hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Šef diplomacije Miomir Žužul kaže: “Mi smo zadovoljni”.
“Vrata za ulazak u NATO ostaju otvorena i savez potiče Albaniju, Hrvatsku i Makedoniju da nastave s reformama koje su nužne za napredak ka članstvu u Sjeverno-atlantskom savezu," - ovako su čelnici 26 država NATO-a odredili buduću suradnju s tri zemlje čija će spremnost za kandidaturu u savezu biti ocijenjena na sljedećem summitu saveza. Nakon što je to objavljeno u zajedničkom priopćenju šefova država i vlada NATO-a, upitali smo hrvatskog predsjednika koje su to reforme trebale biti izvršene da bi Hrvatska bila pozvana u članstvo na ovom, a ne sljedećem summitu.
“Ništa nije učinjeno što se od nas očekivalo, a da mi nismo učinili. Dakle, nismo učinili ništa što bi se sukobljavalo sa standardima NATO-a i NATO zemalja. Mi smo učinili sve što je potrebno u reformi odnosno preustroju hrvatske vojske i na tome sada radimo. Prije svega išli smo na zakonsku regulativu, ona je sada harmonizirana sa zemljama Europske unije,” rekao je.
Šef hrvatske diplomacije Miomir Žužul upitan je o njegovim najavama da će Hrvatska biti primljena u savez 2006. On je ponovo izrazio optimizam, dodajući kako nigdje ne piše da se mora čekati sljedeći summit za poziv u članstvo NATO-a.
Inače, sastanak na vrhu Sjeverno-atlntskog saveza se nastavlja, a glavni je učinak jučerašnjeg dana usvajanje zajedničkih zaključaka koji sadrži 46 točaka. Među njima je odluka o okončanju uspješne misije SFOR-a u Bosni i Hercegovini do kraja ove godine i njeno prerastanje u misiju Europske unije. Sudionici summita su naglasili da je snažna prisutnost KFOR-a od ključne važnosti za jačanje sigurnosti na Kosovu, a odlučeno je i da se pojača prisutnost NATO-a u Afganistanu.
Jedna od prijepornih bila je odluka o obliku i razmjerima prisutnosti saveza u Iraku. Kompromisno rješenje se svelo na odluku o pomaganju iračkoj vladi u obuci njenih snaga sigurnosti.