Simon Serfati, direktor programa za Europu u washingtonskom Centru za strateške i međunarodne studije, smatra da će prijem preostalih balkanskih zemalja u Europsku uniju potrajati duže vremena.
Serfaty: “Europljani više nisu ono što su bili, uspjeli su stvoriti jednu izvanrednu uniju. U tome su im pomogle Sjedinjene Države, ali uspjeli su i zahvaljujući vlastitoj predanosti, zahvaljujući svojoj posebnoj viziji i transformaciji. Za Europsku uniju se slobodno može reći da predstavlja jedno od najvećih dostignuća u drugoj polovini 20. stoljeća. Europa je postala svjetska sila i kao takva želi da se njezin glas uvažava na čitavoj svjetskoj pozornici. Međutim toj ambiciji, prema američkom viđenju nedostaje vojni element koji bi Europi osigurao ravnopravan status sa Sjedinjenim Državama. Gledano s ove strane Atlantika, Europa je sila, kojoj nedostaje moć.”
Zašto se Amerikanci i Europljani ne slažu u ocjenama novih sigurnosnih prijetnji?
Serfaty: “Djelimično zbog toga što Europljanima nedostaje adekvatna vojna moć, ali i zbog toga što su u posljednjih 50 godina shvatili da puka vojna moć ne rješava probleme, odnosno da vojna sila pobjeđuje u ratu, ali ne donosi i rješenje. Europljani smatraju da probleme treba liječiti iz korena i da je bolje primjenjivati takozvanu “meku moć”, odnosno ulagati sredstva u rješavanje gorućih pitanja u svijetu, nego to činiti korištenjem sile. Drugim rječima, Europljani razmišljaju na dugi rok i traže globalna rješenja dok Amerikanci smatraju da neka pitanja zahtjevaju hitnu intervenciju. Postoji izreka da ćemo na kraju svi umrijeti. No, Amerikanci ukazuju da bi, ukoliko stvari zapustimo, mogli umrijeti već danas. U tome je glavna razlika.
Serfaty: “Što NATO savez znači za Europu, koja još uvijek nije u potpunosti stabilna? Područje Balkana je, na primjer, i dalje hirovito.
“Za većinu Eropljana, NATO savez predstavlja sigurnosni kišobran. To je jedina institucionalna veza Europe s američkom moći. NATO savez na neki način zaokružuje Europu, koja kako sam već rekao ne može predstavljati pravu silu u svijetu sve dok joj nedostaje vojna komponenta. Dakle, NATO savez je sredstvo pomoću kojeg Europljani osiguravaju vojnu premoć. Ne treba zaboraviti da su se, ne tako davno, 1995. i 1999. Europljani našli u teškoj situaciji. Situacija u Bosni i Hercegovini 1995. i na Kosovu 1999. ne bi bile riješene bez NATO saveza i američke pomoći. Bez NATO-savezaa, Europa je tada bila u situaciji da na njezinom tlu bijesni rat koji ona nije bila u stanju zaustaviti.
NARR: Kako vidite razvoj Europske unije?
Serfaty: “Smatram da će slijedeća faza proširenja Europske unije biti vrlo otežana. Na samitu u prosincu bit će vjerovatno ponuđeni datumi za prijem samo Hrvatske, Rumunjske i Bugarske. Osobno, sumnjam da će tada biti ponuđeni datumi za prijem drugih zemalja. Europska Unija je suočena s nizom teškoća. Prije svega, u tijeku je debata o ratifikaciji novog Ustava koji su šefovi 25 zemalja članica upravo usvojili. To je jedna od najosjetljivijih rasprava koje se sada vode u Uniji, jer je čak riječ o tome da bi neke njezine članice možda poželjele iznova pregovarati o uvjetima članstva u Uniji. Tu mislim na Britaniju. Stoga, na vrhu agende Europske Unije nije proširenje. Zatim, postoji problem apsorbacije novih članica. To će biti vrlo skup i bolan proces. No, Europska unija će nesumnjivo raditi na priključenju svih zemalja Zapadnog Balkana. Smatram da bi te zemlje mogle čak biti primljene prije Turske. Prije svega, zbog toga što su one relativno male i zbog kulturnog afiniteta prema njima.
