Danas se u Americi obilježava 50. godišnjica jedne od najvažnijih sudskih odluka u povijesti Sjedinjenih Država. 1954., Vrhovni je sud, jednoglasnom presudom, proglasio da rasno podijeljeni školski sustav predstavlja kršenje američkog Ustava. Početak rasne integracije u školstvu predstavljao je ogromnu pobjedu pokreta za građanska prava američkih crnaca.
Složen i dugotrajan proces integracije tadašnjih “crnačkih” i bjelačkih” škola počeo je 1950., kada je izvjesni Oliver Brown, stanovnik gradića Topeka u Kansasu, pokrenuo parnicu protiv lokalnih školskih vlasti. Želio je da njegova 7-godišnja kćer polazi obližnju bjelačku, bolje opremljeniju školu – umjesto da dugo putuje do dotrajale škole za djecu crne boje kože.
Nakon četiri godine, slučaj “Brown protiv lokalnih školskih vlasti Topeke” stigao je do Vrhovnog suda Sjedinjenih Država. Presuda u ovoj parnici promijenila je prirodu američkog društva. Sud je jednoglasno odlučio da je rasni separatizam u obrazovanju protuustavan i naredio integraciju škola, po brzom postupku. Mnoge od škola, pogotovo na američkom jugu, morale su biti integrirane uz pomoć vojske, koja je mjesecima pratila crnačke učenike na nastavu. Proces je trajao više od deset godina.
Kongresmen iz Marylanda Elijah Cummings, čelnik neformalne udruge crnačkih zakonodavaca na Capitol Hillu, smatra da odluka Vrhovnog suda od prije pedeset godina ima povijesnu važnost – iako je dobar dio posla još uvijek neobavljen.
"Preveliki dio zemlje i danas ima javne škole koje su rasno podijeljene. Ne više u skladu sa zakonom, ali de facto – još uvijek, u stvarnosti, postoji rasna podjela. Škole su i danas, nažalost, u velikoj mjeri podjeljene po rasi. Kvaliteta škole također zavisi o tome tko su studenti."
Naime, iako je rasna segragacija protuzakonita, podjele postoje – one su često rezultat različitog imovnog stanja pojedinih etničkih skupina te elementarne geografije. O tome govori Eleanor Holmes Norton, političarka koja u Kongresu Sjedinjenih Država predstavlja glavni grad Washington.
"80 posto bjelačke djece školu polazi u pregrađima. Međutim, škole u pregrađima polazi tek 20 posto crnaca i 25 posto djece južnoameričkog podrijetla. Većina njih školuje se u središtima gradova, gdje je ekonomska situacija mnogo teža i gdje su škole lošije."
Odluka Vrhovnog suda iz 1954., u slučaju Brown, bila je tek početak. Mnogo toga treba još učiniti kako bi svi američki školarci imali jednako dobre uvjete obrazovanja – kaže Karlyn Bowman iz Instituta American Enterprise.
"I crnci i bijelci uvjereni su da danas u Americi ima znatno manje rasne diskriminacije nego u prošlosti. Najnovija anketa pokazuje da 75 posto građana, bez obzira na rasu, smatra da je integracija školskog sustava poboljšala kvalitetu naobrazbe crnačke djece. Međutim, kad ih pitate da li crnci danas dobijaju istu kvalitetu obrazovanja kao i bijelci - potvrdno odgovara tek 63 posto bijelaca i samo 31 posto crnaca."
Iako je rasna integracija dug, služen i otvoren proces, američki se stručnjaci slažu da je odluka Vrhovnog suda u slučaju Brown bila od povijesne važnosti, te da je upravo ona otvorila put k potpunoj jednakosti Amerikanaca afričkog podrijetla.
