U drugoj polovini 20. stoljeća svijet je, doslovno govoreći, postao mračniji. Suprotno svim očekivanjima, stotine instrumenata diljem svijeta zabilježile su pad količine sunčeve svjetlosti koja stiže na zemlju za oko 10 posto od pedesetih godina do danas. U nekim dijelovima svijeta, pad je bio znatno veći. Na primjer, u Hong Kong i neke druge dijelove Azije danas dopire čak 37 posto manje sunčeve svjetlosti nego prije nekoliko desetljeća.
Iako nitko još nije prognozirao da ćemo uskoro živjeti u potpunom mraku, trend zamračenja ipak privlači veliku pažnju. Dr. James E. Hansen, direktor NASA-inog Instituta za svemirska istraživanja Goddard ističe da znanstvenici već dugo znaju da zagađenje utječe na osvjetljenje, no da tek sada počinju shvaćati razmjere te pojave. Mjerenja, koja su proveli sateliti, pokazuju da je Sunce jednako sjajno kao i prije, no da sve manje njegove svjetlosti stiže do zemlje.
Zagađenje zamračuje atmosferu na dva načina. Kako kažu znanstvenici, dio svjetla se odbija od čestica prašine u zraku i vraća se u svemir. Zagađenje također dovodi do veće kondenzacije kapi vode u zraku, a time i do većih oblaka, koji blokiraju više svjetla. Ipak, ove teorije ne objašnjavaju u potpunosti globalni trend zamračenja. Na primjer, Južni pol, za koji se vjeruje da ima čisti zrak, također je zabilježio zamračenje.