Začepljenje krvnih žila aterosklerotskim naslagama glavni je uzrok srčanih i moždanih udara. Intravaskularni stent, odnosno ugradnja mrežaste cjevčice koja će krvnu žilu držati protočnom, jedna je od nekirurških metoda kojima se, barem djelomično, olakšava problem aterosklerotičnih arterija.
I, dok je umetanje koronarnih stentova - kakvo je provedeno na Mati Graniću - i u Sjedinjenim Državama redovita procedura, karotidni stent - koji osigurava protočnost glavne arterije koja dovodi krv u mozak - u Americi još čeka na dozvolu Ministarstva za kontrolu hrane i lijekova, nadležnog za odobravanje svih medicinskih procedura.
Začepljenje karotidne arterije glavni je uzrok moždanih infarkta, od kojih u Sjedinjenim Državama godišnje umre oko 150 tisuća ljudi. Moždani infarkt u ovoj je zemlji treći po brojnosti uzrok smrti. Vrlo često i oni koji prežive moždani infarkt trpe od trajnih posljedica, jer moždane stanice bez krvi odumiru iznimno brzo. Trenutno se začepljenje karotidne arterije tretira samo kirurški, što zahtijeva dulju operaciju i duže vrijeme oporavka. Ugradnja stenta, upravo suprotno, ne zahtijeva potpuno anesteziranje pacijenta.
Liječnici Kliničke bolnica u Clevelandu proveli su studiju usporedbe tradicionalne kirurgije karotidne arterije s ugradnjom stenta. Godinu dana nakon zahvata, pokazalo, pacijenti s ugrađenim karotidnim stentom bili su u jednakom ili čak i boljem stanju od onih koji su prošli kroz tradicionalni kirurški zahvat.
Ministarstvo za kontrolu hrane i lijekova, u Washingtonu, u travnju je od svog odbora eksperata dobilo preporuku da razmotri uporabu ugradnje karotidnog stenta. No, taj bi se zahvat, kako je rečeno, rabio samo kod vrlo rizičnih pacijenata, dakle onih kod kojih dob ili opće zdravstveno stanje čine tradicionalni kirurški zahvat preopasnim.
