Prvog svibnja Europska unija primit će deset novih članica – osam bivših komunističkih država, te Maltu i Cipar. Kako će ovo radikalno proširenje utjecati na političke i ekonomske odnose Europe sa Sjedinjenim Državama? Hoće li nove članice promijeniti strateške prioritete Europe? O ovim se pitanjima nedavno razgovaralo na konferenciji o proširenju Europske unije održanoj ovdje u Washingtonu.
Tijekom gotovo šest desetljeća hladnog rata, Sjedinjene Države poticale su integraciju Europe, pod pretpostavkom da će ujedinjena Europa biti bolji ekonomski i politički partner Washingtona. Nakon pada komunizma, američki su predsjednici nastavili podržavati ujedinjenje Europe. Međutim, kontroverza oko rata u Iraku pokazala je da su neke europske zemlje spremne dovesti u pitanje američko čelništvo. Prema najnovijim anketama, gotovo 90 posto Francuza i 70 posto Nijemaca vjeruje da bi Europa trebala voditi neovisniju sigurnosnu i vanjsku politiku.
Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright izjavila je na konferenciji u Washingtonu da obje strane mogu samo izgubiti ukoliko budu pokušavale eksploatirati postojeća razilaženja: "U Sjedinjenim Državama ima vrlo utjecajnih ljudi koji misle da bi Amerika trebala poticati podjele u Europi, kako Europa ne bi postala konkurent Amerike. U Europi ima onih koji misle da je cilj proširenja Unije uspostaviti ravnotežu sa Sjedinjenim Državama. Po mojem mišljenju, oba ova stava su nepromišljena, neodgovorna, kratkovidna, opasna, glupa i pogrešna. Ukratko govoreći – ne slažem se s njima."
Prema mišljenju Madeleine Albright, američko-europski odnosi su na prekretnici, ne samo zbog Iraka, već i zbog sporova oko trgovine, zaštite okoliša, kontrola oružja i uloga međunarodnih institucija. Međutim, gospođa Albright vjeruje da se Europa i Amerika ipak moraju zajedno boriti protiv terorizma, te zajedno promicati demokraciju i osiguravati mir.
Joseph Biden, najutjecajniji demokrat u senatskom Odboru za vanjsku politiku, uvjeren je da je integracija Europe korisna za Ameriku. Kako kaže, obje strane Atlantika prolaze kroz dramatične transformacije, no Amerika i Europa i dalje su povezane zajedničkim interesima: "Ne brine me sadašnja ozbiljna kriza u trans-atlantskim odnosima, jer mislim da ipak dijelimo iste interese, iako nam se - u ovom trenutku – vrijednosni kriteriji možda razlikuju."
Senator Biden odbacio je američke brige da će ujedinjena Europa predstavljati ozbiljan politički izazov Sjedinjenim Državama. Obraćajući se Europljanima, kazao je: "Ne brine me vaša koordinirana vanjska politika. Vi tako nešto nikada nećete imati. Ne brine me niti ideja da će te postati velika vojna sila, koja će moći djelovati samostalno. Nadam se da hoćete, ali teško da će vam to poći za rukom ukoliko ne počnete izdvajati znatno više za obranu."
Senator Biden pozvao je obje strane da zaborave razilaženja i da se posvete rješavanju dva ključna pitanja – borbi protiv terorizma i stabiliziranju Iraka. No, konferencija u Washingtonu pokazala je da razilaženja ipak postoje. Neki Amerikanci žalili su se da Europljani nisu dovoljno zahvalni za američku pomoć u obnovi nakon drugog svjetskog rata i za zaštitu u doba hladnog rata.
Kongresmen Henry Hyde, predsjedatelj Odbora Zastupničkog doma za međunarodne odnose, izjavio da Europljani, kako se čini, zaboravljaju koliko im je često Amerika priskakala u pomoć: "Dok nova Europa odlučuje oblikovati svoju budućnost bez nas, njeni čelnici i građani trebali bi se prisjetiti da istina i sile, koje su ranije često donosile razaranje, postoje i danas."
Tom Lantos, demokratski zastupnik iz Kalifornije mađarskog podrijetla, kaže da anti-američki osjećaji koji se šire po nekim europskim zemljama, vrijeđaju sjećanja na Amerikance koji su dali svoje živote za slobodu Europe: "U Americi nema europskih vojnih groblja, ali u Europi ima američkih vojnih groblja. To je ozbiljna činjenica, koju ne može izbrisati niti jedan europski političar."
Kongresment Lantos je dodao da su nedavne razmirice uništile emocionalnu vezu između Amerike i Europe. No, ta razočaranost može zapravo postati temelj novog, realističnijeg odnosa: "Mislim da nam predstoji dobro stoljeće, u kojem će biti manje emotivnog naboja, manje sentimentalnosti, a više racionalnosti i proračunatosti. Iz tog jasnog shvaćanja tko smo i što možemo očekivati jedni od drugih može se razviti dobar odnose."
Nedavne ankete pokazale su da europska javnost, iako je vrlo kritična prema američkoj politici, ipak ima pozitivne stavove o Amerikancima. Madeleine Albright ustvrdila je da, po njenom mišljenju, odgovornost za nesuglasice snose obje strane zajedno.
Guenter Burghardt, veleposlanik Europske unije u Washingtonu, uvjeravao je publiku na konferenciji da nitko neće morati birati između Europe i Amerike: "Što god radimo u Europi od samog početka ima transatlanske dimenzije. Ne vjerujem u priče o tome da zemlje poput Poljske moraju izabrati hoće li biti europske ili pro-atlantske."
Veleposlanik Burghardt je kazao da će nova, proširena Europska unija omogućiti jačanje i stabiliziranje transatlantskih odnosa. Drugi sudionici istaknuli su da bi europski čelnici morali razjasniti svoje stavove prema američkim saveznicima i suzdržati se do nejasnih izjava koje izazivaju nepotrebnu zabrinutost u Sjedinjenim Državama. Ankete pokazuju da, unatoč svemu, većina Amerikanaca ipak vjeruje da bi partnerstvo s Europom trebalo ostati čvrsto. No, analitičari uglavnom smatraju da dva saveznika ulaze u novu, kompliciraniju fazu u svojim odnosima.
