Desetljećima znanstvenici upozoravaju da bi neki asteroid ili komet mogao udariti u zemlju. Godine 1908. jedan 40 metara široki predmet spljoštio je oko 1600 četvornih kilometara šume u Sibiru snagom kakvu bi izazvala nuklearna eksplozija od 15 megatona. Međutim, to nije bilo prvi put, a vjerojatno ni posljednji, da je zemlji zaprijetio – kako ih astronomi nazivaju – "objekt iz zemljine blizine".
Prošli su mjesec znanstvenici raspravljali o tome hoće li jedan asteroid udariti u zemlju. Stijena promjera od 30 metara pojavila se na svemirskim teleskopima gotovo iznenada. Astronomi su izračunali njenu putanju i ustanovili da će promašiti zemlju za samo 42 tisuće kilometara, što je najbliži susret našeg planeta s nekim asteroidom. Međutim, mnogi znanstvenici vjeruju da znatno više predmeta prolazi pokraj nas nezamijećeno.
Astronom Richard Binzel s Massachusattskog instituta za tehnologiju kaže: "Postoje predmeti koji svaki mjesec prolete između Zemlje i Mjeseca. A predmet koji prođe tako blizu kao ovaj prošli mjesec obično se dogodi svake dvije godine. Činjenica da do toga dolazi nije u tolikoj mjeri bitna. Ono što je značajno jest da su naši kapaciteti postali dovoljno kvalitetni da ih sad konačno možemo vidjeti."
A to je ono što brine većinu znanstvenika. Iako ovaj prošlomjesečni asteroid nije predstavlja opasanost za naš planet, astronomi upozoravaju da je izvjesno kako će jedan od stotine tisuća asteroida jednom pogoditi zemlju.
Američka Nacionalna administracija za aeronautiku i svemir – poznata kao NASA – osnovala je 1988. godine program "Spaceguard" koji je dosad potrošio 25 milijuna dolara u potrazi za ovim divovskim "razaračima planeta". Međutim ovaj NASA-in program, kao i slični po svijetu, može otkriti samo najveće od takvih predmeta. Trebat će nova tehnologija i znatno više sredstava da bi se otkrilo 10% preostalih asteroida koji bi lako mogli uništiti zemlju. Predmete manje od kilometra u promjeru praktički je nemoguće pratiti sa sadašnjom tehnologijom, a asteroid promjera između 50 i 100 metara može, primjerice, izbrisati cijele gradove i ubiti milijune ljudi.
Svi stručnjaci se slažu kako je ključno za izbjegavanje katastrofe rano obavještavanje o opasnosti od asteroida, kako bi ga se moglo uništiti ili mu promijeniti smjer.
John Longsdon direktor je Instituta za politiku svemirskih istraživanja pri sveučilištu Georgetown: "Ne razumijemo se baš dobro u asteroide; ne znamo što će se dogoditi ukoliko ih pokušamo gađati nuklearnom napravom ili nečim drugim. Dakle, ima mnogo toga što još trebamo učiniti."
Statistički gledano, masivni asteroid moga bi pogoditi zemlju svakih nekoliko stotina tisuća godina, a neki zemlji bliski objekt dovoljne veličine da uništi grad pogađa nas svakih deset tisuća godina. Dakle, opasnost koju predstavljaju asteroidi i kometi mala je u usporedbi s drugim izazovima s kojima je čovječanstvo svakodnevno sučeljeno – glad, ratovi i bolesti. Međutim, gotovo svi znanstvenici se slažu da će jednog dana veliki devastirajući predmet udariti u naš planet.