Washington Post na naslovnici objavljuje članak o sve većoj zabrinutosti vojnim troškovima, u trenutku kad američki proračunski manjak dostiže rekordne razmjere.
Najviše su zabrinuti američki zakonodavci, čiji je posao odobriti državne troškove.
Amerika godišnje na oružane snage potroši gotovo 500 milijardi dolara. Povećana izdvajanja su u velikoj mjeri posljedica niza događaja koji su uslijedili nakon 11. rujna 2001. Naime, mnogo se novca potroši na misije u Iraku i Afganistanu. Ali tu je i nabava novog naoružanja, isplata vojničkih i časničkih plaća te održavanje standarda vojske u kojoj služe isključivo dragovoljci.
No, troškovi su počekli zabrinjavati kongresmene i senatore na Capitol Hillu koji su nedavno iz jednog zakonskog prijedloga “skresali” sedam milijardi vojnih troškova. Vojska je također svjesna opasnosti velikih deficita te sama odustaje od nekih vojnih projekata. Nedavno je primjerice obustavljena proizvodnja bojnog helikoptera Comanche, a prekidaju se i neki hladnoratovski programi gradnje određenih tipova zrakoplova i podmornica.
******
Dnevnik International Herald Tribune piše o tome kako se američki gigant brze hrane, tvrtka McDonalds, priprema za uvođenje hranjivijih menija u europskim zemljama.
Salate su se i do sada mogle naći na marginama McDonaldsove ponude, no sada one zauzimaju središnje mjesto.
Posljedica je to sve češćih kritika najvećeg lanca hamburger-ishrane, ali i parnica – pogotovo u Americi – gdje mnogi tuže McDonalds zbog navodne uloge u njihovom prekomjernom debljanju.
Europske su zemlje odlučile da se s problemom nezdrave brze hrane uhvate u koštac na zakonodavnoj razini. Čuju su glasovi da bi se – kada je reklamiranje u pitanju - hamburgeri trebali tretirati kao cigarete ili alkohol. Švedska već sada zabranjuje reklame za McDonalds za vrijeme dječjih televizijskih emisija.