Slušatelj Daniel Dasović postavio nam je putem elektronske pošte pitanje u vezi američkog zahtjeva da vojnici Sjedinjenih Država budu izuzeti od jurisdikcije Međunarodnog kaznenog suda. “Kada bi, na primjer, hrvatski i američki vojnik počinili isti ratni zločin u nekoj mirovnoj misiji Ujedinjenih naroda, hrvatski bi bio izručen međunarodnom kaznenom sudu, a američki ne bi. Nije li to nepravedno?” – pita Danijel Dasović. Na pitanje našeg slušatelja odgovara istaknuta američka odvjetnica Nina Bang Jensen, direktorica Koalicije za međunarodnu pravdu, organizacije koja lobira za kažnjavanje ratnih zločina te pruža stručnu pomoć haaškom Tribunalu.
"Pitanje vašeg slušatelja potpuno je razumljivo. Situacija se doimlje dvolično – vrši se pritisak kako bi se američkim vojnicima dao pravni imunitet, dok s druge strane Washington traži da Zagreb svoje građane izručuje u den Haag. Međutim, ovo je pitanje više teoretske nego praktične prirode. Jer, u takvom bi hipotetičnom slučaju i američki, ali i hrvatski vojnik – bez obzira na postojanje Međunarodnog kaznenog suda – završili na svom, domaćem vojnom sudu," kaže ona.
Nina Bang Jensen objašnjava da prema međunarodnom sporazumu o osnivanju stalnog Međunarodnog kaznenog suda, prvenstvo u istrazi, sudovanju i kažnjavanju imaju domaći sudovi! Međunarodni kazneni sud dobiva šansu tek ako se ustanovi da zemlja čiji je državljanin osumnjičen za ratni zločin nije u stanju procesuirati slučaj. Haaški je sud osnovan prije više od deset godina upravo zbog činjenice što ratne zločine nisu mogli istražiti i procesuirati domaći sudovi – podsjeća Nina Bang Jensen. Međutim, “Zagreb je u ‘slučaju Norac’ ali i u drugim, manje medijski praćenim slučajevima pokazao da je u stanju suditi optuženima za ratne zločine. A kakvo je američko vojno sudstvo? – upitali smo Ninu Bang Jensen.
"Većina promatrača smatra da su američki vojni sudovi vrlo strogi, vjerojatno najstroži u svijetu. Naravno, uz očite probleme, koji postoje u svakom sudskom sustavu. Kao ilustraciju mogu navesti istragu navodnih ratnih zločina koje je u Vijetnamu – kako se tvrdi – počinila skupina američkih specijalaca, 1967. godine. Ovi su događaji istraživani i ranije, no istraga je bila obustavljena 1975. godine. Istraga je nedavno obnovljena na zahtjev kongresmena Dennisa Kucinicha, nakon što je o tim događajima pisao jedan list iz Ohia," objašnjava naša sugovornica.
Nina Bang Jensen kaže da joj “zapravo nije jasno zbog čega se Washington toliko protivi Međunarodnom kaznenom sudu”. “Amerikanci, kao i državljani niza drugih zemalja koje imaju solidno pravosuđe, pred njim se nikad ne bi niti trebali pojaviti” – tvrdi direktorica Koalicije za međunarodnu pravdu.