Premda o Marsu već dugo govorimo kao o "Crvenom planetu", mogli bismo ga isto tako zvati Ružičastim, Narančastim ili Blijedožutim planetom. Nitko zapravo ne zna koje je Mars boje.
Znanstvenici ovih dana pokušavaju utvrditi koje boje prevladavaju na površini Marsa uz pomoć niza digitalnih fotografija koje na Zemlju šalju dva američka samohodna robota – Spirit i Opportunity. Problem otežava i činjenica da ne postoje dva čovjeka, ali ni dva kompjutorska monitora, koji boje vide na potpuno isti način.
Ipak, znanost je znatno uznapredovala od šezdesetih godina, kada su znanstvenici rukom bojali karte Marsa. Američki roveri na Marsu opremljeni su posebnim kamerama Pancam, koje se oslanjaju na malu paletu boja kako bi ispravno kalibrirale boje okoline koje snimaju. Roverove kamere ne mogu snimati "prave boje", već poput svih drugih digitalnih foto-aparata mogu približno prikazati ono što bi vidjelo ljudsko oko. Međutim, znanstvenike najviše zanimaju infracrvene fotografije, koje im pokazuju više detalja o mineralnom sastavu stijena na Marsu. Na infracrvenim fotografijama boje se vide znatno drugačije, pogotovo kada se fotografija razvije, pa sve izgleda crvenkasto ili ružičasto.
Problem predstavlja i samo nebo. Kada se na Mars spustio prvi Viking 1976, NASA je prikazala Marsovo nebo kao plavo, baš poput neba na Zemlji. Kasnije je pažljivije kalibriranje pokazalo da je nebo na Marsu ružičasto ili žuto-narančasto.
Da je boja fotografija s Marsa vrlo važna nedavno je otkrila i Europska svemirska agencija, koja je prošli mjesec objavila fotografije Marsa koje je snimila njena orbitirajuća letjelica Mars Express. Na tim fotografijama, vulkanske stijene ispale su zelene, što je neke navelo na zaključak da to dokazuje postojanje vegetacije na Marsu.