Ova je godina u Sjedinjenim Državama – godina politike. U studenom se održavaju izbori za predsjednika države, cijeli saziv Zastupničkog doma, trećinu Senata, te niz organa vlasti na lokalnoj razini. U tijeku su izbori za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke, političara koji će biti protivnik Georgeu Bushu. Nekoliko američkih politologa objašnjava najnovije trendove na političkoj sceni Sjedinjenih Država.
Iako se najveći broj Amerikanaca identificira s jednom od stranaka – smatra se ili republikancem ili demokratom – sve je više “neovisnih glasača”. Ova kategorija glasuje i za jednu i za drugu stranku, ovisno o problematici konkretnih izbora.
Zbog toga Republikanska i Demokratska stranka danas nastoje privući najšire slojeve. Zato su – kaže politolog Ferrel Guillory - razlike između republikanaca i demokrata često vrlo male. "Gotovo od osnutka naše države, demokratski je sustav bio organiziran oko dvije stranke koje u ideološkom smislu nisu bile vrlo različite. Teško je ponekad shvatiti zbog čega ljudi iz različitih slojeva, različitih rasa i vjera, ulaze u istu stranku. Što oni imaju zajedničko?"
Demokratima Sjeveroistok i obale; Republikancima - Jug i Zapad
Zanimljiv je i regionalni aspekt stranačkog suparništva. Prije recimo stotinu i pedeset godina, republikanci su dominirali industrijskim, bogatijim Sjeverom, dok su demokrati suvereno vladali siromašnijim i zaostalijim Jugom. Danas je obrnuto - republikanci su jaki na Jugu, demokrati na Sjeveru i na dvije američke obale.
Thad Kousser koji predaje na Sveučilištu Kalifornije kaže da je to posljedica unutrašnjih stranačkih reformi iz posljednjih 30 godina: "Demokratska stranka posljednjih 40 godina zastupa ideju aktivističke vlasti koja pomaže siromašnijim slojevima, pogotovo kada je u pitanju besplatna zdravstvena zaštita i socijalna pomoć. Republikanci se zalažu za vladu koja neće biti toliko ambiciozna na društvenom planu. Zalažu se za niže poreze. Društveni problemi poput siromaštva se – po republikancima – mogu najbolje riješiti većom ulogom privatnog sektora, a ne vladine birokracije."
Tu su i razlike u pogledu naoko “marginalnih” pitanja – pobačaja, smrtne kazne i mjesta vjere u državnim školama. "Republikanci se zalažu za promociju temeljnih etičkih vrijednosti, na osnovu kojih se onda pišu zakoni. Ova se stranka protivi pobačaju. Zalaže se za organiziranu molitvu u školi, prije početka nastave. Demokrati žele suprotno – legalizirani pobačaj i strogu odjeljenost crkve i države" - objašnjava Thad Kousser.
Zbog čega crnci glasuju za demokrate, a većina bijelaca na Jugu za republikance?
Demokratska se stranka također zalaže za jačanje programa koji pomažu rasnim i etničkim manjinama koje su u prošlosti bile žrtve diskriminacije. Ovi se programi najčešće prakticiraju pri upošljavanju ili prijemu na fakultet. Američki crnci danas mahom glasuju za demokrate – iako su u prošlosti dugo glasali za republikance stranku Abrahama Lincolna, koji je 1865. ukinuo ropstvo.
"Ključni trenutak bilo je potpisivanje zakona o glasačkom pravu, koji je potpisao predsjednik Lyndon Johnson, sredinom šezdesetih. Johnson je bio demokrat. Milijuni crnaca na Jugu dobili su tim zakonom praktično, stvarno pravo glasa – koje im je, bez obzira na ukinuće ropstva, bilo nijekano punih stotinu godina. Na Jugu je tada konačno okončana segregacija, a crnci su postali najvjerniji pristaše demokrata" - kaže politolog Ferrel Guillory.
No, to je dovelo do toga da se mnogi bijelci s Juga okrenu republikancima - kaže Keneth Kollman, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Michigan. "Stranački identitet na Jugu je vrlo povezan s rasom. Općenito gledano, bijelci su republikanci, a crnci demokrati. Jasno, ima i bijelaca koji glasuju za demokrate, ali većina su – republikanci."
Iako se članstvo u stranci, odnosno glasanje na izborima, često može poistovjetiti s rasnim identitom, Kenneth Kollman kaže da se stranačke platforme, naravno, bave i širim pitanjima: "Demokratska stranka smatra se strankom koja zastupa interese radnničkih slojeva, ljudi čija su primanja razmjerno niža. Ta se stranka također smatra strankom koja bolje, uspješnije zastupa interese manjinskih skupina. Posljednjih nekoliko desetljeća, Republikanska se stranka smatra strankom koja predstavlja poduzetnike, menadžere, bogatije građane. Također, republikanci su stranka koja okuplja pobožnije slojeve, pogotovo članove konzervativnih protestantskih organizacija."
Kako ponovno osvojiti Jug?
Na ovim izborima, za demokrate je najvažnije razbiti republikansku dominaciju na Jugu. Zato i naglašavaju, kako kažu, porazne rezultate vladine ekonomske politike – primjerice činjenicu da je u posljednje tri godine bez posla ostalo više od dva milijuna Amerikanaca.
"Južna područja Amerike, pogotovo jugoistok – gdje je smještena tradicionalna industrija poput tekstila i namještaja – izgubila su mnogo. Nisko plaćena radna mjesta sele se u inozemstvo, gdje ljudi rade za još manje novce. Na Jugu ljudi u pravilu glasaju za republikance, ali ekonomija je danas dosta loša. Demokrati se nadaju da će zbog toga, barem u nekim južnim državama, poraziti republikance" - tvrdi Ferrel Guillory, politolog koji predaje na Sveučilištu Južne Karoline.
S druge strane, republikanci se nadaju da će se u sljedećih šest mjeseci ekonomija oporaviti, te da će predsjednik Bush na izborima osvojiti i drugi mandat.