New York Times donosi analizu najnovijih zbivanja oko američke obavještajne zajednice i – kako se čini – pogrešnih procjena o iračkim oružjima masovnog uništavanja. Nakon dva od najvećih obavještajnih propusta u više desetljeća – terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine i progrešne procjene iračkih oružja masovnog uništavanja – čelnici američkih obavještanih agencija počinju priznavati da je potrebna temeljita reorganizacija njihovog sektora. “Oni se nadaju da će neovisno povjerenstvo, koje će imenovati predsjednik Bush, donijeti im više pomoći i manje upiranja prsta krivnje”, piše New York Times.
Na meti glavnog udara – u bilo kakvoj istrazi – naći će se direktor Središnje obavještajne agencije, CIA-e, George Tenet. Kako pojašnjava New York Times, pod njegovim čelništvom, inače jednim od najdužih u povijesti CIA-e, ta i druge obavještajne agencije nisu predvidjele testove nuklearnog oružja Pakistana i Indije te su pogrešno – kako izgleda – protumačili opasnosti od terorizma i Iraka. Unatoč tome, mnogi viši obavještajni dužnosnici tvrde da gospodin Tenet i njegovi nasljednici trebaju više, a ne manje ovlasti, kako bi nadzirali rad 15-tak rivalskih agencija. Pored toga, drže oni, čelnici CIA-e trebaju imati veću neovisnost kako bi mogli donisi procjene bez upliva Bijele kuće, piše New York Times.
Dok se u Washingtonu sve više priča o obavještajnim procjenama iračkih oružja masovnog uništavanja u samom Iraku sve se više radi na normalizaciji života. Jedan od koraka u tom smjeru – kako izvještava Christian Science Monitor – jest i otvaranje bagdadske burze. Jay Hallen kojeg su koalicijske vlasti zadužile da nadgleda proces otvaranja burze kaže: “Kad burza bude otvorena to će predstavljati veliki znak da će život u Iraku vratio u normalu”. Početak rada bagdadske burze očekuje se za nekoliko tjedana. Međutim, Christian Science Monitor piše da je jedan od glavnih izazova zamjena dosadašnjeg korumpiranog sustava s nečim znatno otvorenijem i demokratičnim.