Odluka visokog povjerenika za Bosnu i Hercegovinu Paddyja Ashdowna, kojom se reorganizirala lokalna vlast u Mostaru, predmet je prosvjeda – i od strane hrvatskih i bošnjačkih vlasti. O odluci Paddyja Ashdowna očitovala se i Međunarodna krizna skupina, organizacija koja već godinama prati situaciju u Bosni i Hercegovini te nizu drugih kriznih i post-kriznih područja u svijetu.
Odlukom visokog međunarodnog predstavnika, Gradsko vijeće Mostara imat će 35 članova – 15 Hrvata, 15 Bošnjaka, 4 Srbina te jednog iz kategorije “ostalih”. Josip Merdžo, čelnik mostarskog HDZ-a – kako prenosi Hina – nezadovoljan je takvim sastavom, jer u Mostaru Hrvati čine 60 posto biračkog tijela, a u novom će Gradskom vijeću – kako kaže - imati tek 42 posto vlasti. Načelnik jedne od “bošnjačkih” općina Mostara Zijad Hadžiomerović pak prigovara što će “gradonačelnik Mostara, i prema novim pravilima, uvijek biti Hrvat.”
Međutim, Senad Slatina, politički analitičar Međunarodne krizne skupine, smatra da se Ashdownovo rješenje treba primjeniti i u drugim više nacionalnim gradovima Bosne i Hercegovine. "Treba vidjeti hoće li stranke pronaći mudrosti da prepoznaju da je ovo u ovom trenutku najbolje rješenje. Prije rata imali smo jednak postotak Hrvata i Bošnjaka – negdje oko 35 posto svaka od tih nacija, i oko 20 posto Srba. Poslije je došlo do promjene etničke slike. Sada ima oko 60 Hrvata i 40 posto Bošnjaka. I što sada raditi? Da li dakle dopustiti da prevlada politika ‘tko je što jamio, jamio je’ - da se tako izrazim mostarskim žargonom – ili bi trebalo osmisliti neki novi mehanizam koji bi predstavljao osnovu za obnovu multietničnosti u našim gradovima. U tom smislu, formula koju smo dobili u Mostaru, a to je da nema više 50 posto vijećnika iz bilo kojeg naroda, te da se važne odluke donose uz dvotrećinsku podršku – mislim da je jako dobar model. Mi u ICG-u smatramo da Mostar ne smije ostati izoliran u ovakvoj organizaciji i da treba pokrenuti slične mehanizme reforme u svim gradovima Bosne i Hercegovine."