Sjedinjene Države obilježavaju Dan Martina Luthera Kinga, legendarnog borca za građanska prava. Zagovarao je politiku ne-nasilja kao sredstvo kojim bi se okončala rasna segregacija i diskriminacija u Sjedinjenim Državama. No, svoje djelo nije mogao vidjeti završeno - ubijen je u atentatu u Memphisu, u Tennesseeju 1968. godine, u dobi od 39 godina. Da je danas živ, velečasni MLK imao bi 75 godina.
Tijekom 50. tih i 60 tih godina 20. stoljeća, na vrhuncu borbe za građanska prava u Americi, Martin Luther King održao je mnoge javne govore. No, najupečatljiviji je ostao njegov govor izrečen pred skupom od 250 tisuća ljudi u Washingtonu, okupljenih uz spomenik predsjedniku Lincolnu. Bio je kolovoz 1963., a velečasni King pozvao je Amerikance da svojim djelima ostvare obećanja koje su prije 200 godina dali osnivački očevi ove zemlje:
"Kad su arhitekti naše republike zapisali one veličanstvene riječi Ustava i Deklaracije neovisnosti, tada su potpisali svojevrsnu obveznicu. Ta je obveznica obećala da će svim ljudima – crncima i bijelcima – biti zajamčena neotuđiva prava na život, slobodu i potragu za srećom. Danas je očito da Amerika nije udovoljila toj obveznici u pogledu svojih građana koji nisu bijelci. Amerika je crncima dala ček bez pokrića. No, odbijamo vjerovati da je banka pravde bankrotirala. Tako – evo nas, tu smo, došli smo unovčiti taj ček, ček koji će nam dati bogatstvo slobode i sigurnost pravde."
U istom je govoru Martin Luther King izrekao riječi po kojima ga se možda najbolje pamti – riječi kojima je opisao svoju viziju Amerike:
"Sanjam da će jednoga dana, na crvenim brdima Georgie, sinovi negdašnjih robova i sinovi negdašnjih robovlasnika zajedno sjesti za isti stol, stol bratstva. Sanjam da će jednoga dana moje četvero male djece živjeti u zemlji koja će ih cijeniti i o njima prosudjivati na temelju njihova karaktera, a ne boji njihove kože…Danas sanjam.”
Razgovarali smo s povjesničarom Sveučilišta Standford, Claybornom Carsonom, koji je izdao mnoga djela o Martinu Lutheru Kingu. On uspoređuje gospodina Kinga, koji je bio baptistički svećenik i dobitnik Nobelove nagrade za mir 1964. godine, s Nelsonom Mandelom, legendarnim borcem za ljudska prava u Južnoj Africi, koji je tijekom svoje karijere postao i predsjednik te zemlje. I Nelson Mandela i Martin Luther King uspjeli su borbu za pravdu i ravnopravnost uzdići na nacionalnu, čak i na međunarodnu razinu – kaže ovaj stručnjak i dodaje:
"King je sasvim sigurno bio osoba koja je bila u stanju artikulirati ciljeve te borbe i koja je te ciljeve uspjela staviti u odnos s određenim univerzalnim načelima. On je to činio na način kao što nitko nije učinio ni prije, a ni poslije njega."
Martin Luther King je ubijen, no danas je rasna segregacija putem državne prisile – stvar daleke prošlosti. Unatoč tome, teško je reći da je Amerika u potpunosti imuna na probleme vezane uz činjenicu da u njoj žive ljudi različite boje kože, odnosno da je rasna diskriminacija u potpunosti iskorjenjena. Clayborne Carson uvjeren je da poruka Martina Luthera Kinga i danas ima snagu i moć istine jer navodi njegove štovatelje da se i dalje angažiraju na ostvarenju ravnopravnosti i pravde.