Broj od devet kandidata za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke smanjio se na osam. Od utrke je odustala Carol Moseley Braun, bivša američka veleposlanica i senatorica iz savezne države Illinois. Političarka koje je sebe opisivala kao "staromodnog liberala", odustala je jer je njezina kandidatura – prema anketama - ostvarila razmjerno malu podršku.
"Ja sam Carol Mosley Braun i želim biti vaš kandidat za predsjednika Sjedinjenih Država" - to je bila optimistična poruka Carol Moseley Braun demokratima na jednom skupu u Washingtonu prošle godine.
Uz to što je jedina žena među devet kandidata, ona je i jedna od dvoje Amerikanaca afričkog podrijetla koji su ušli u izbornu utrku za Bijelu kuću. Drugi je newyorški borac za ljudska prava Al Sharpton...Carol Moseley Braun ima pedeset i šest godina, odrasla je u Chicagu i u ranoj mladosti je već iskazivala zanimanje za politiku. Godine 1978. odlučila se kandidirati za zakonodavno tijelo savezne države Illinois, ali tek nakon što joj je jedan lokalni politički moćnik rekao kako ne može pobijediti zato jer je crnkinja i žena.
"Dakle, to mi je bilo dovoljno, i dok uopće nisam težila tome da budem angažirana u napornoj i bezobzirnoj izbornoj politici, njegova je prijetnja zapravo izazvala suprotni efekt i ubrzo nakon toga objavila sam svoju kandidaturu" - objasnila je svoju odluku da postane političarka Carol Moseley Braun.
Godine 1992. Carol Moseley Braun našla se na naslovnicama novina kad se kandidirala protiv tadašnjeg demokratskog senatora i pobijedila, postavši prva Amerikanka afričkog podrijetla koja je ušla u Senat. Međutim, poražena je na izborima 1998, djelomično i zbog navodnih financijskih nepravilnosti i nekih kontroverznih susreta tijekom svog mandata s pripadnicima tadašnje nigerijske vojne diktature. Nakon tog poraza predsjednik Clinton ju je imenovao veleposlanicom na Novom Zelandu. Ona voli u svoje kvalifikacije ubrojiti da ima političko iskustvo na lokalnoj, saveznoj i međunarodnoj razini, što ju razlikuje od drugih demokratskih kandidata.
Njezin položaj jedine žene kandidata iz redova Demokratske stranke doveo je do uzbuđenja među ženskim dijelom stranke. Podršku su joj pružile i dvije vodeće organizacije za prava žena u Sjedinjenim Državama. Što se tiče domaće politike, gospođa Moseley Braun sebe opisuje kao "staromodnog liberala". Zalaže se za proširenje zdravstvene zaštite i želi da se pojačaju propisi o zaštiti okoliša i radu djece u mnogim međunarodnim trgovinskim ugovorima.
Ova bivša veleposlanica suprotstavljala se ratu u Iraku, međutim, kaže da sad kad su Sjedinjene Države već tamo - po njenim riječima – "ne mogu stati i pobjeći". Poziva na veću podršku međunarodne zajednice i Ujedinjenih naroda u tranziciji Iraka u demokraciju. Također najavljuje da ukoliko bude izabrana za predsjednicu, prepustit će Kongresu ključnu odluku o tome kad zemlja treba stupiti u rat: "Sjetite se Ustava Sjedinjenih Država, dame i gospodo. Prvi članak, paragraf osmi, kaže da je posao Kongresa donositi odluku o tome kad treba stupiti u rat. A praksa da se usvajaju rezolucije koje dopuštaju predsjedniku da takve odluke donosi jednostrano treba prestati."
Carol Moseley Braun je od početka svoje izborne kampanje bila svjesna da njeni izgledi nisu veliki, uzevši u obzir ankete i prikupljene novčane donacije za kampanju. Kako se doznaje Carol Moseley Braun spremna je podržati kandidaturu Howarda Deana, bivšeg guvernera savezne države Vermont koji je u ovom trenutku najpopularniji demokrat koji se natječe za predsjedničku nominaciju.