Danas postaje pravomoćan povijesni sporazum o globalnoj borbi protiv organiziranog kriminala.
Ured Ujedinjenih naroda za borbu protiv droga i zločina navodi da je 147 zemalja, - uključujući Kinu, Rusiju, Sjedinjene Države i većinu latinoameričkih država -, potpisalo prvu pravno obvezujuću konvenciju protiv transnacionalnog organiziranog zločina.
Sporazum obvezuje zemlje potpisnice da usvoje zajedničke kontrolne mjere protiv zločina pranja novca, korupcije, ometanja istrage, te sudjelovanja u organiziranom kriminalu. On definira zločinačku skupinu kao tri ili više osoba koje zajedno rade na izvršenju teških zločina s ciljem ostvarivanja materijalne koristi, poput, recimo, otmica zbog otkupnina - problem nekih latinoameričkih zemalja.
Sporazum postavlja nova pravila izručenja i zajedničke istrage tako da zločinačke aktivnosti više ne mogu biti prikrivane tajnošću bankovnog poslovanja.
Ujedinjeni narodi kažu da skupine organiziranog kriminala koriste nove komunikacijske tehnologije kako bi ostvarile ogromne profite od krijumčarenja migranata i trgovanja ljudskim bićima, prvenstveno ženama i djecom. Prema svjetskoj organizaciji, samo u Sjedinjene Države svake godine se ukrijumčari oko 50 tisuća žene i djece i prisili ih se na prostituciju ili služinski rad.
Eduardo Vetere, direktor Međunarodnog centra za prevenciju zločina, - podorganizacije Ureda Ujedinjenih naroda za borbu protiv droga i zločina -, kaže da konvencija sadrži dodatne pravne sporazume namijenjene upravo borbi protiv takvih slučajeva: "Jedno od specifičnih kaznenih djela za koji postoji poseban protokol , - jer se radi o pojedinostima koje ne mogu biti pokrivene konvencijom -, jest zaštita od trgovanja ljudskim bićima."
Gospodin Vetere kaže da postaju pravomoćni i drugi protokoli koji se tiču krijumčarenja migranata i nezakonito trgovanje oružjem. Ujedinjeni narodi planiraju u Beču, slijedeće godine, održati međunarodnu konferenciju na kojoj bi se vidjelo kako u praksi protiče primjena konvencije.